Slovenski premijer se zapravo ponašao sasvim uzorno u Europskom parlamentu. Janez Janša je planove svog predsjedanja Vijećem Europske unije u idućih šest mjeseci uglavnom pročitao s papira i nije reagirao na nestrpljive ispade i uvrede svojih političkih protivnika. A kritika nije nedostajalo - optuživali su ga za ograničavanje slobode medija i neovisnog sudstva. Pritom su obje strane naglašavale kako je vladavina prava kamen temeljac EU-a. Međutim, čini se da postoje znatne razlike u tumačenju što bi to trebalo biti.

Janez Janša i Viktor Orban

Svakih šest mjeseci predsjedanje Vijećem EU-a preuzima neka nova država članica, koja time dobije šansu da utječe na političke procese u Europi. Neke zemlje su uspješnije i ambicioznije i tijekom svog predsjedanja riješe i neke političke probleme. Druge su pak neupadljive. Čini se da je za Sloveniju ovaj zadatak poseban izazov.

I to uglavnom zbog premijera Janeza Janše, koji po uzoru na svog političkog prijatelja Viktora Orbana u Mađarskoj ne preza ni od provokacija protiv liberalnog konsenzusa u zapadnom dijelu EU-a. Od prošle godine mu se prebacuje da vodi sve žešće kampanje protiv slobode medija. Inače, Janša isto kao i njegov veliki uzor Donald Trump, novinare najradije vrijeđa preko Twittera. Slovenac također sve više podriva i neovisnost sudstva.

Kada su početkom ovog mjeseca predstavnici Europske komisije, kao što je uobičajeno pred početak novog predsjedanja posjetili slovenski glavni grad Ljubljanu, izbio je skandal. Premijer se žali na navodne komunističke suce i zastupnike u njegovoj zemlji. Zamjenik predsjednice Europske komisije, Frans Timmermans ljutito je napustio podij i nije htio biti na zajedničkoj fotografiji. Slovenski premijer također rado optužuje svoje političke protivnike da su - komunisti.

Kritike skoro sa svih strana

Tijekom predstavljanja Janšinog plana stizale su kritike gotovo sa svih strana. Čak je i Manfred Weber, šef kluba konzervativaca iz EPP-a u Europskom parlamentu, nakon svih mogućih ljubaznosti došao do same srži: pravna država, kazao je on, ključni je element EU-a, to nije samo unutarnje pitanje neke zemlje članice. Janša bi prije svega morao što je brže moguće imenovati dvoje slovenskih predstavnika u Europskom tužilaštvu (EPPO) kako bi ova institucija mogla početi s radom, dodao je.

To su tematizirali skoro svi govornici na plenarnom zasjedanju. Premijer Slovenije se sam pobrinuo za to da imenovani kandidati nisu postavljeni na funkcije i s tim oteže još od same nominacije. Janša je nakon debate na konferenciji za novinare izjavio da će se najesen pobrinuti za to. Međutim, njegovi kritičari smatraju da to mora uraditi „odmah“ i „bez odlaganja“.

Najoštrije su kritike došle iz redova Liberala i Zelenih. Nizozemski zastupnik Malik Azmani je rekao da ne vjeruje Janšinim obećanjima da će poštivati vladavinu prava: „Vi ne poštujete slobodu medija i neovisnost sudstva. U Vašoj vladi se osjeća miris korupcije i nepotizma". Njemica Ska Keller iz redova Zelenih je kritizirala: „Tirade i osobna bitka Janeza Janše protiv pravosuđa (…) nanose štetu povjerenju da će (on) raditi u najboljim interesima EU-a“.

Slovenskom predsjedniku vlade je podrška stigla iz redova desničarskih populista u Europskom parlamentu, na primjer od talijanske Lige. Europski zastupnik te stranke Marco Zanni je izjavio kako bi u Uniji trebalo biti više poštovanja prema nacijama i njihovim tradicijama, te da sva politička mišljenja trebaju biti podjednako validna.

Prioritet je proširenje EU-a na zapadni Balkan

Neki od prioriteta tijekom slovenskog predsjedanja EU-om, a koje je Janša spomenuo u Europskom parlamentu su suzbijanje pandemije, odnosno ekološke i digitalne promjene u Europi. Europska komisija će idući tjedan predstaviti konkretne prijedloge svoje klimatske politike. Međutim, bit će potrebno mnogo političkih vještina da se države članice obveže na ostvarenje zajedničkih ciljeva.

U Janšinom programu stoji i napredak po pitanju proširenja EU-a na zapadni Balkan. Za to ima podršku Europske komisije. Predsjednica Ursula von der Leyen je naglasila da ta regija "pripada Europi”. Ali i dodala da zemlje u regiji trebaju provesti brojne reforme. „Nemojmo odustati, ujedinimo europsku obitelj", apelirala je šefica Komisije.

EU-perspektive za Albaniju i Sjevernu Makedoniju

Konkretno se radi o tome da se u idućih pola godine otvori pristupne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. No, deklarirani protivnici proširenja su Francuzi i Skandinavci. Posebno zbog Albanije i problema s vladavinom prava i organiziranim kriminalom. Janez Janša s druge strane kaže da je strateško pitanje Europe da ne ostavi ove zemlje na cjedilu. Između ostalih, s tim se slaže i vlada SR Njemačke.

Tek treba vidjeti hoće li sporni slovenski premijer i trenutni čelnik Vijeća EU-a uspjeti uvjeriti druge članice po tom teškom pitanju. U svakom slučaju predsjedanje je krenulo u stilu one izreke o tome kad se „ustane na lijevu nogu". Janšini protivnici ukazuju i na to da je njegova manjinska vlada na klimavim nogama i da bi ga oporba tijekom idućih šest mjeseci mogla i srušiti. U svakom slučaju, oporba je isključila mogućnost da iz obzira prema slovenskom predsjedanju zaustavi svoju borbu protiv Janeza Janše i njegove politike.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android