U ožujku prošle godine Bosna i Hercegovina dobila je toliko očekivano otvaranje pregovora s Europskom unijom. Bio je to vjetar u leđa politikama koje su trebale ispuniti niz uvjeta, među kojima i one iz Plana rasta, ali je realnost razbila iluziju. Iznuđeno otvaranje pregovora, bez ispunjenih uvjeta do tada, a zbog geopolitičkih prilika i rata u Ukrajini, pokazalo je u zadnjih godinu dana da vlast nema namjeru ozbiljno se pozabaviti ovim pitanjem.

Sudbina se poigrala pa je zajedno s neradom, iza rešetaka stavila ministra sigurnosti Nenada Nešića, uhićenog zbog pronevjere. To je potaklo oporbu da zatraži ne samo njegovu smjenu u Savjetu ministara, već i cjelokupnu rekonstrukciju ovog tijela.

Od Nešića do Konakovića

„Imamo potpise, ukoliko dođe do reorganizacije imamo mlade i kvalitetne ljude koji bi unijeli neku novu svježinu na političku scenu“, rekao je Nebojša Vukanović, iz oporbene stranke Za pravdu i red čiji je predstavnik u Parlamentu Bosne i Hercegovine Nenad Grković, podnio inicijativu koja bi se trebala naći na sjednice sljedećeg tjedna.

Ipak, ukoliko Nešić podnese ostavku o čemu se već naveliko govori u političkom krugu srpske koalicije, inicijativa više ne bi imala smisla.

Za nastavak krize pobrinuo se SNSD koji je uputio inicijativu za smjenu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića. Inicijativa je proslijeđena Savjetu ministara, u oba doma Parlamenta, kao i Predsjedništvu BiH.

Inicijativa za rekonstrukciju Savjeta ministara BiH upućena je, jer je „Konaković u nekoliko slučajeva postupao ili drugima dao, odnosno proslijedio, uputu za postupanje bez usuglašenog stava Predsjedništva BiH koje je, prema Ustavu BiH, nadležno za vođenje vanjske politike BiH", navedeno je u obrazloženju inicijative koju je predala šefica Kluba poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić.

U inicijativi je navedeno da je Konaković svojim izjavama narušio ugled institucije koju predstavlja i doveo u pitanje osnovne vrijednosti Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

„Posebno, izjavom kojom je vrijeđao Dan Republike, te pozivao na njegovo proglašenje danom žalosti u Savjetu ministara, kao i slanjem osobnih diplomatskih nota u ime Ministarstva, Konaković je pokazao nepoštovanje Republike Srpske, njenih institucija i građana", navedeno je u inicijativi.

Konaković ima „veće“ šanse

Ova inicijativa za razliku od one za smjenom Nešića, ima veću šansu za „prolaz", s obzirom na broj delegata SNSD-a u Domu naroda, ali je pitanje bi li se inicijativom za Konakovića, trguje sa smjenom Nešića, što ne bi bio prvi put. Konaković kaže da ima dovoljno ruku za njegovu smjenu i da će biti iznenađen ukoliko SDA ne bude podrška SNSD-u.

„Deveti siječanj u našoj zemlji treba biti Dan žalosti. Dan kad su osmišljeni napadi, progoni, ubojstva, silovanja. Neustavan praznik pod čijim se plaštem slave zločini i zločinci počinjeni nad nesrpskim stanovništvom, progon muslimana/Bošnjaka i Hrvata s prostora RS i pravljenje etnički čistog teritorija“, rekao je Konakovć, reagirajući na obrazloženje inicijative za njegovom smjenom.

„Ne postoji ta funkcija na svijetu zbog koje bih šutio na sve nabrojane činjenice i presude međunarodnih i domaćih sudova“, rekao je Konaković, istaknuvši da ukoliko do smjene dođe da ga neće ukloniti iz političkog života.

Trojanski konj

SDA zbog ovoga nema puno prostora za politički manevar, iako su za potpunu rekonstrukciju Savjeta ministara. U ovom slučaju je problem što bi glasanjem za smjenu Konakovića, SDA podržala obrazloženje o 9. siječnja iz inicijative, što im politički ne ide u prilog. S druge strane, ako glasaju protiv smjene Konakovića, cementiraju poziciju Trojke i naredne dvije godine do izbora. Zastupnik SDA u Parlamentu BiH Safet Kešo, kaže da prvo moraju vidjeti razloge za smjenu, a ukoliko je to samo 9. siječanj da podršku neće dobiti.

„Postoji još jedna mogućnost, a to je da su SNSD, Konaković i Trojka razgovarali i da je ovo mogući dogovor između njih kako bi pokušali povezati temu smjene Nešića s temom smjene Konakovića, pa se traže dogovori", kaže Kešo, u izjavi za Bh radio 1.

Ovog tjedna zakazana je sjednica Parlamenta BiH, na kojoj će se tematizirati zakon o zaštiti osobnih podataka i zakon o graničnoj kontroli, koji su dogovoreni u Savjetu ministara. Ali, podrška iz RS je izostala kada je Narodna skupština RS krajem prošlog mjeseca usvojila zaključke kojima uvjetuje njihovo usvajanje. Iako je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit poništio zaključke, ne zna se hoće li ih i SNSD prekršiti glasanjem u Parlamentu BiH, što ne bi bio prvi put.

Dogovor, rekonstrukcija ili status quo

Ipak, prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik, zbog čijeg su suđenja i odluka o zakazivanju ročišta sporni zaključci i doneseni, upitnim je ocijenio dalji put BiH.

„Kada Bosna i Hercegovina uđe u EU, to znači da nema Republike Srpske. Dok ja ovo vodim, to se neće dogoditi. Europski put za BiH nije ono što nama gura Bruxelles i što hoće Sarajevo, oni su se stavili na stranu muslimana“, rekao je Dodik prije nekoliko dana za RTRS, navodeći da je EU podvala i da je propala, samo što se to još ne objavljuje.

Nekoliko je opcija za rješenje trenutne krize. Prva, malo vjerojatna u ovom trenutku,  dogovor je lidera i usvajanje svih zakona koji se nađu na Parlamentu BiH, kao i ispunjavanje reformske agende koja se odnosi na imenovanje sudaca Ustavnog suda. Druga, rekonstrukcija Savjeta ministra, a time i državne koalicije, što ne može proći bez usvajanja u oba doma Parlamentarne skupštine BiH, što je realnija opcija iako se ne zna je li u pitanju samo politička trgovina ili stvarna namjera. Treća, najvjerojatnija, podrazumijeva dvogodišnje razdoblje političkog mrcvarenja i blokada do izbora, u kojem će se teško napraviti značajniji napredak prema EU.