The Queen i 17 članova njezine obitelji, koji službeno predstavljaju englesku kraljevsku kuću, najpoznatija su svjetska kraljevska "firma". Novinar Rolf Seelmann-Eggebert, koji za njemačku televizijsku postaju ARD već desetljećima prati sve događaje vezane uz plemstvo, objašnjava tajnu njihove popularnosti: "To je kraljevska kuća koja pokazuje neviđenu raskoš. Razmislite kada ste vidjeli nekog od današnjih europskih vladara s krunom na glavi, osim engleske kraljice." 86-godišnja Elizabeta II. na prijestolju je već 60 godina i svojevoljni odlazak s vlasti joj nije ni na kraj pameti. "Ona je omiljenija nego ikada ranije", kaže kraljičina biografkinja Kate Williams. Elizabeta navodno želi srušiti rekord svoje praprabake kraljice Viktorije, koja je vladala pune 63 godine.

Monarhije starije od republike

Svoje kraljice i kraljeve imaju i Norveška, Švedska, Danska, Belgija, Španjolska i Nizozemska. Monarhije su se održale u svim zemljama u kojima  je u proteklih 150 godina bilo relativno mirno, kaže povjesničarka Monika Wienfort i objašnjava: "Riječ je o državama u kojima nije bilo velikih prevrata i revolucija u klasičnom smislu, u kojima su svjetski ratovi imali drugačije značenje."

Ova povjesničarka ističe da u europskim ustavnim monarhijama većina građana još uvijek ne želi njihovo ukidanje. U Velikoj Britaniji se nedavno oko 80 posto ispitanika izjasnilo za zadržavanje dvora, krune i kraljice. "Budući da se u ujedinjenoj Europi ne očekuje izbijanje revolucija, monarhije imaju dobrih izgleda za daljnje postojanje", zaključuje Monika Wienfort. Njemačka povjesničarka nadalje objašnjava da su u stvari monarhije sa stoljetnom tradicijom "prirodan oblik vladavine u Europi". Jedina republika s nešto duljim "stažem" je Švicarska. Sve druge države su taj oblik vladavine preuzele tek prije nekoliko desetljeća.

Sedam europskih kraljevskih kuća

U Španjolskoj je monarhija na neko vrijeme bila prekinuta uvođenjem fašističke diktature. No, od 1975. ondje ponovo vlada kralj Juan Carlos. Španjolska kraljevska kuća u posljednje je vrijeme omiljena tema "žutog tiska" zbog kraljevih ljubavnih i inih avantura.

U Belgiji je monarhija ponovo utemeljena 1830. godine, kada je ta država i nastala u svom današnjem obliku. Belgijska kraljevska kuća i dan-danas je kopča koja spaja posvađane valonske i flamanske dijelove te zemlje. Za razliku od svoje engleske kolegice, belgijski kralj Albert II. ne pokazuje se tako često u javnosti i većinom se ne izjašnjava o pojedinim problemima.   

U Nizozemskoj vlada kraljica Beatrix, koja je bila udata za njemačkog plemića Clausa von Amsberga, preminulog 2002. godine. I ona je izuzetno omiljena kod svojih podanika.

U Danskoj je obitelj Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg na vlasti još od 1448. godine. Kraljica Margareta II. je dakle pripadnica najstarije vladajuće dinastije u Europi. Ova talentirana umjetnica i strastvena pušačica vrlo je izravna i bliska je svom narodu.

Norveškom od srednjeg vijeka do danas vladaju kraljevi, no oni su od 1370. dugo vremena dolazili iz drugih zemalja. Ova je država do 1905. bila dio Švedske. A onda je na vlast u Norveškoj došao unuk danskog kralja. Današnji vladar Harald V. je prvi norveški kralj koji je i rođen u toj zemlji.

U Švedskoj je od 1973. na vlasti Carl XVI. Gustaf. On je oženjen Njemicom Silvijom Sommerlath, pa njemački ženski časopisi vrlo rado švedsku kraljicu tretiraju na neki način kao "svoju" vladaricu.

Svi su međusobno u rodu

Svi kraljevi i kraljice već su u poodmakloj dobi - sa 66 godina najmlađi je Carl XVI. Gustaf. Prema tome, u svim europskim monarhijama tijekom idućih deset do 20 godina doći će do smjene na vlasti. Zanimljivo je da današnji prinčevi i princeze više ne stupaju u brak međusobno, nego se žene, tj. udaju za pripadnike građanskog sloja. Taj trend Monika Wienfort objašnjava time što su današnje kraljevske kuće postale bliskije narodu. Tako, primjerice, kraljevska djeca danas uglavnom studiraju na redovnim sveučilištima na kojima se druže s "običnim ljudima". Nekada je radi održavanja na vlasti bilo važno naći bračnog partnera "plave krvi". Posljedica te bračne politike je to da su danas svi kraljevi i kraljice međusobno u rodu. Većina europskih kraljevskih obitelji potječe iz loza Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg ili Sachsen-Coburg-Gotha. Čak i engleska kraljica je njemačkog podrijetla. Njezina je obitelj tek nakon Prvog svjetskog rata svoje ime Sachsen-Coburg-Gotha iz političkih razloga promijenila u Windsor.