1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
Društvo

Evo zašto je u redu baciti krumpir pire na sliku

Alistair Walsh
29. listopada 2022

Niz neuobičajenih protesta ponovo je pokrenuo razgovor o klimatskim promjenama. Metode možda jesu grube, ali one su probudile javnost umornu od apokalipse, smatra novinar DW Alistair Walsh.

Aktivisten beschmieren Monet-Gemälde im Museum Barberini
Kalkulirana provokacija - aktivisti ispod Monetove slike u PotsdamuFoto: Last Generation/AP/picture alliance

Možda se duboko ne slažete s taktikom demonstranata koji prosvjeduju zbog klimatskih promjena bacajući krumpir pire ili juhu od rajčice na slike, ali sama činjenica da ovo čitate već znači da je njihova taktika uspješna. Njihove spektakularne i kriminalne akcije presjekle su zamor javnosti od prosvjeda zbog klimatskih promjena, zapalivši javni diskurs s velikim uspjehom.

Gotovo svaki razgovor koji sam vodio o ovim protestima, a bilo ih je mnogo, počeo je s „naravno da moramo nešto učiniti u vezi s klimatskim promjenama, ali ovo nije način protesta“.

Ali, koji je pravi način protesta? Štrajkovi glađu, mirni marševi, napadi na infrastrukturu fosilnih goriva i lobiranje događaju se svakog tjedna.Vjerojatno su svi efikasni na svoj način, ali više ne dolaze na naslovne strane, niti postaju viralni na društvenim medijima. Oči su nam se zamorile od ovih slika.

Potrebna je široka paleta taktika

Efikasni protestni pokreti uvijek koriste čitav niz taktika, od pisanja pisama, pa sve do krivičnih djela. A svaka protestna akcija upućena je određenoj publici i ima određeni cilj.

U slučaju demonstranata u umjetničkoj galeriji, oni se tako obraćaju ogromnom broju ljudi koji se uglavnom slažu da je neophodna neka vrsta akcije za saniranje klimatskih promjena, ali čekaju da netko drugi nešto učini. Cilj je da se ponovo pokrene razgovor o klimatskim akcijama i usadi osjećaj da se radi o hitnoj temi.

Koliko god da osuđujemo njihovu taktiku, oni su očito uspjeli vratiti klimatske promjene u središte pažnje. Ne zaboravimo da su klimatske promjene, bez ikakve sumnje, najveća prijetnja čovječanstvu. Potrebna je hitna i masivna akcija kako bi se osigurao opstanak naše vrste.

Napadi su bili simulacije

Lažna ljutnja tabloidnih komentatora, istih onih koji se hrabro istupali protiv financiranja umjetnosti, propušta ključni detalj: slike nisu čak ni oštećene. Sve mete su namjerno odabrane, jer su imale zaštitne staklene ili plastične obloge preko kojih su napadi bili čisto simbolični. Van Goghova slika je ponovo bila izložena ubrzo nakon incidenta.

U londonskoj Nacionalnoj galeriji su ekološki aktivisti izlili sos od paradajza po Van Goghovoj slici "Suncokreti" (14.10.2022.)Foto: Just Stop Oil/PA/dpa/picture alliance

Izbor cilja može izgledati neprikladan. Čime je Monet ovo zaslužio? Ali ja bih rekao da postoji poetska ljepota u izboru meta. Prosvjednici simuliraju napad na nezamjenljiva umjetnička djela, kao što čovječanstvo vandalizira naš nezamjenljiv planet. Milijarder, vlasnik Monetove slike, požalio se da štiti Monetovu sliku vrijednu 101,5 milijuna eura za buduće generacije. Ali on ignorira činjenicu da možda neće biti budućih generacija koje će cijeniti njegovu kolekciju ako sada ne poduzmemo mjere.

Neumjesne usporedbe s fašističkim pokretima

Neke od ekstremnijih kritika su se spustile na razinu usporedbe ovih akcija s poviješću fašističkog ugnjetavanja umjetnosti. To je s pravom osjetljiva tema u Njemačkoj, gdje su nacisti „pročistili“ galerije od „degenerirane umjetnosti“ i potlačenih umjetnika, ali uspoređivati te dvije stvari je u potpunosti neiskreno. Pored toga što su ovi napadi bili simulacija, nacisti su imali i temeljno drugačije motive. I prije preuzimanja vlasti oni su nastojali iskorijeniti svako drugačije mišljenje, a kada su došli na vlast to je kulminiralo pokušajima da porobe Europu i genocidom. Nasuprot tome, klimatski prosvjednici su neistomišljenici, koji žele zaustaviti vlasti da dalje nanose masovnu patnju.

U stvari, postoji duga povijest demokratskog protesta koji uključuje još veću štetu na umjetničkim djelima. Britanske sufražetkinje su sjekirama napadale slike, kip Mala sirena u Kopenhagenu je često prebojavan i čak obezglavljivan. Uništavanje umjetnosti se vrši čak i u svrhu umjetničkog izražaja, američki umjetnik Robert Rauschenberg je svojevremeno izbrisao crtež nizozemsko-američkog kolege Willema de Kooninga, a svjetski poznati britanski grafiti umjetnik Banksy uništio je jedno svoje djelo. Dakle presedani postoje.

Prihvatite radikalno krilo

Takozvana radikalna krila različitih prosvjednih pokreta ubrzavala su promjene tako što su u usporedbi s njima „mainstream" demonstranti nakon toga djelovali prihvatljivije i razumnije kao i time što su povećavali pritisak.

Možda se ne slažete s taktikom klimatskih prosvjednika, ali oni su uspjeli ostaviti svoj trag.

Ali ako se nakon čitanja ovoga i dalje ne slažete s taktikom prosvjednika, onda poduzmite nešto, uključite se u prosvjedne akcije s kojima se slažete. Pišite pisma ako želite, lobirajte kod svog lokalnog zastupnika, podržite financijski ekološke grupe, investirajte u obnovljive izvore energije. Ali samo nemojte sjediti kod kuće i snebivati se zbog onih koji čine sve što mogu kako bi spasili planet.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu