Ovoga ponedjeljka (8.1.) počeo je jednotjedni prosvjed njemačkih poljoprivrednika koji je prouzročio priličan prometni kaos. U narednim danima poljoprivrednici širom zemlje žele blokirati prilaze autocestama i ​​paralizirati gradska središta sporim konvojima traktora.

Na mnogim mjestima blokada je ponedjeljak počela u rano jutro. U glavnom gradu Berlinu na stotine poljoprivrednika s traktorima se okupilo na središnjem skupu kod Brandenburških vrata. Prema navodima policije, u drugim saveznim pokrajinama kao što su Bavarska, Brandenburg i Sjeverna Rajna-Vestfalija došlo je do „masovnih ometanja prometa". Prilazi su bili blokirani i cestama se moglo voziti samo jednom trakom. U utorak su prosvjedne akcije provođene s manjim intenzitetom, a očekuje se da će prosvjedi kulminirati velikim mitingom u Berlinu 15. siječnja.

Dizel & Co: zašto se prosvjeduje?

Poljoprivrednici prosvjeduju protiv politike štednje savezne vlade. No mjere štednje su nužne nakon presude Saveznog ustavnog suda o proračunu. Prvobitno je bilo predviđeno da se porezne olakšice za dizel gorivo i oslobađanje od poreza na poljoprivredne strojeve odmah ukinu. Ovo bi omogućilo saveznoj vladi uštedu od skoro milijardu eura.

No poljoprivrednici su protiv tih najavljenih mjera prosvjedovali već u prosincu pa je savezna vlada odustala od ukidanja poreznih olakšica za poljoprivredne strojeve. Odluka o subvencijama za dizel ostaje, ali će se ukidanje provesti postupno u roku od tri godine. Tako da od 2027. više ne bi trebalo biti tih subvencija. Prema saveznom Ministarstvu poljoprivrede, farme prosječne veličine bi u ovoj godini imale veće troškove za gorivo od oko 1.000 eura.

Predsjednik Saveza poljoprivrednika Joachim Rukwied kaže da ti ustupci još uvijek ne idu dovoljno daleko. „To na kraju znači umiranje na rate“, rekao je on. "Ovo je neprihvatljivo. Ovo se mora povući."

Kako poljoprivrednicima zaista ide posao?

Kratak odgovor bi bio: trenutno zapravo dobro. Industrijske novine „agrarheute" („poljoprivreda danas") čak govore o „rekordnoj dobiti“ u financijskoj godini 2022/23. Njemački savez poljoprivrednika u svom godišnjem izvještaju navodi da su rezultati poslovanja bili odlični: „Poslije mnogo slabih godina, gospodarska situacija poduzeća značajno se poboljšala u posljednje dvije godine." Obiteljska imanja, koja su vlasnicima najvažniji izvor prihoda, dakle više od 50 posto, ostvarila su u prosjeku promet od 115.400 eura. To je povećanje od 45 posto u odnosu na prethodnu godinu. Poljoprivrednici su prvenstveno imali koristi od povećanja cijena hrane.

No predsjednik Saveza poljoprivrednika Rukwied je ipak skeptičan što se tiče budućnosti i, kako prenosi list „Tagesspiegel”, pretpostavlja da će prihodi u budućnosti pasti. Na primjer, cijena mlijeka po litri pala je sa 60 na 40 centi. S druge strane, troškovi plaća će i dalje rasti. Drugo zapažanje također ne sugerira da je poljoprivreda u Njemačkoj posebno atraktivan posao: broj poljoprivrednih poduzeća u Njemačkoj se desetljećima smanjuje.

Tko izlazi na ulice?

Mnogi građani što se tiče ovih prosvjeda nisu skeptični samo zbog paraliziranog prometa. Političari i Savezna kriminalistička policija (BKA) zabrinuti su da bi se i ekstremisti mogli umiješati u prosvjede poljoprivrednika. Desničarske grupacije već su pozvale na sudjelovanje u prosvjednim akcijama. Desno populistička i djelomično desno ekstremna stranka Alternativa za Njemačku (AfD) u pokrajini Tiringiji pozvala je na „generalni štrajk“ protiv „rušitelja blagostanja“ u saveznoj vladi. Navodi se da su u pozive uključene i desno ekstremna mala stranka Der III. Weg (Treći put) i desničarska inicijativa "Jedan posto".

Tako je prošli tjedan bijesna rulja spriječila njemačkog ministra gospodarstva Roberta Habecka i druge putnike da napuste trajekt u luci na Sjevernom moru. Desničarski ekstremisti su ranije prilično podigli raspoloženje protiv političara Zelenih.

Savez poljoprivrednika se izričito ogradio od ovoga: „Desničarskim ekstremističkim grupama, teoretičarima zavjere i drugim radikalima ovdje nije mjesto", navodi se u priopćenju koje je, između ostalog, šireno putem Instagrama. U intervjuu za list „Bild am Sonntag” predsjednik Saveza poljoprivrednika Rukwied je rekao: „Mi smo demokrati i ako se događaju političke promjene – onda se događaju glasanjem u glasačkim kabinama”.

U intervjuu za Deutschlandfunk istraživač ekstremizma iz Magdeburga Matthias Quent poziva na još veće distanciranje s obzirom na ovu opasnost. Po njegovom mišljenju, poljoprivrednici se ne trebaju razlikovati samo verbalno, nego i davati primjer na demonstracijama plakatima ili duginim simbolima.

agencije/sh/ss/