1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaUkrajina

F-16 ili MiG-29? Što sve mogu ovi borbeni zrakoplovi?

14. veljače 2023

Borbeni zrakoplovi kao što su F-16 ili MiG-29 mogu promijeniti tok rata. Ukrajina želi nabaviti takve zrakoplove. Zašto su oni važni, kakve karakteristike imaju i kako je letjeti u nekom od njih?

Borbeni zrakoplovi F-16 poljskoga zrakoplovstva
Borbeni zrakoplovi F-16 poljskoga zrakoplovstvaFoto: Lithuanian Ministry of National Defense/AP Photo/picture alliance

U zaokretu pilota za sjedište pritisne višestruka sila zemljine teže. Samo najbolja kondicija i specijalne nogavice koje potiskuju krv iz nogu sprječavaju gubitak svijesti. Rijetko je brzina leta ispod 900 kilometara na sat."

„Ubrzanje čovjeka ostavlja bez daha." Tako bivši pilot njemačkih zrakoplovnih snaga Joachim Vergin opisuje svoje dojmove s leta borbenim zrakoplovom.

Možda se osjećaj može usporediti s vožnjom „vlakom smrti" u zabavnom parku, ali to je samo uvjetna usporedba, jer su sile koje djeluju na pilota dvostruko jače. Pored toga, u borbenim uvjetima pilot mora opsluživati niz oružnih sustava. Borba, izbjegavanje, obrana. U krajnjem slučaju radi se o životu i smrti, često pri nadzvučnoj brzini.

Pogonski mehanizam pod visokim pritiskom

Trenutno je u tijeku rasprava treba li NATO Ukrajini isporučiti američki višenamjenski lovački zrakoplov F-16 ili njegov ruski pandan MiG-29.

Prvi put su takvi mlazni zrakoplovi upotrijebljeni krajem Drugog svjetskog rata. Mlazni pogon omogućuje puno veće brzine od propelerskog koji je do tada prevladavao.

Robert Kluge, stručnjak za zrakoplove Njemačkog muzeja objašnjava da mlazni pogon usisava i komprimira zrak s prednje strane. U zrak pod pritiskom se ubrizgava pogonsko gorivo koje se zapali. Zrak u ekstremno snažnoj struji izlazi na stražnju stranu pogonskog mehanizma. Takav mlaz udara na pistu ili okolni zrak i tako ubrzava zrakoplov.

Udari iz zraka

Takvi borbeni zrakoplovi mogu napadati ciljeve i u zraku i na zemlji. Mogu biti naoružani raketama zrak-zrak koje za vrijeme leta mogu razoriti ciljeve u zraku.

Za napade na ciljeve na tlu koriste se rakete zrak-zemlja ili obične bombe koje onda padaju prema ciljevima „po zakonima fizike", kaže Leonhard Houben, povjesničar i slobodni suradnik Vojno-povijesnog muzeja Berlin-Gatow.

MiG-29: tehnika kompromisa

U konstrukciji borbenog zrakoplova mora se odmjeriti, treba li taj zrakoplov prvenstveno obarati druge letjelice i jesu li te letjelice slični zrakoplovi koji se mogu braniti? Ili se zrakoplov pravi prije svega za napade na ciljeve na zemlji?

Takva strateška razmišljanja se ogledaju u tehnologiji koja se primjenjuje. Mora li zrakoplov biti lagan i okretan za borbu s drugim zrakoplovima ili mora imati velike spremnike goriva da bi imao veći dolet?

Ukrajinski Migovi 29 na vježbiFoto: Roman Pilipey/dpa/picture alliance

MiG-29 je kompromisno rješenje s tadašnjom svrhom da štiti granice Varšavskog pakta od avijacije NATO-a. On je proizveden 1983. kao takozvani lovac-presretač. U stanju je brzo se dignuti u zrak i doći do cilja.

MiG-29 je zbog načina na koji je konstruiran ekstremno okretan u zraku. On čak može na kratko vrijeme stajati okomito na vlastitom mlazu. U početku je zbog malog spremnika goriva mogao preletjeti male udaljenosti, tako se uštedjelo na težini.

F-16: multitalent s pokretne vrpce

Najveći dio modernih zrakoplova kombinira niz namjena. Prema Houbenu je ekonomičnije proizvoditi višenamjenske borbene zrakoplove, jer se njih može proizvoditi u velikom broju na samo jednoj proizvodnoj liniji.

F-16 je takav zrakoplov. Proizveden je u Sjedinjenim Američkim Državama sedamdesetih godina kao ekonomičan višenamjenski borbeni zrakoplov namijenjen opremanju savezničkih nacija.

Na svijetu je F-16 najčešće proizvođen zrakoplov koji je još uvijek u sastavu niza vojski. Još uvijek se proizvodi u Sjedinjenim Američkim Državama i stalno se poboljšavaju njegove karakteristike.

„F-16 proizveden prije 20 godina je ravnopravan s ruskim zrakoplovima koji su proizvedeni prije tri do pet godina", tvrdi Houben. On objašnjava da je Rusija devedesetih godina izgubila tehnologiju, a puno njezinih talentiranih konstruktora se iselilo na zapad.

Više oružani sustav nego oružje

Pored tehnologije i konstrukcije, naoružanje zrakoplova je presudno. Bez njega je zrakoplov „ljuštura, kao vatrogasna kola bez pokretnih ljestava", kaže Robert Kluge iz Njemačkog muzeja. On smatra da će uz borbene zrakoplove Ukrajini biti isporučeno i moderno naoružanje.

Ukrajina bi mogla iskoristiti takve zrakoplove i osigurati svoj zračni prostor. Za razliku od protuzračnih raketa sustava Patriot, zrakoplovi su izuzetno mobilni, mogu osigurati veliku površinu obarajući krstareće rakete svojim raketama zrak-zrak.

Leonard Houben smatra da nije vjerojatno da će doći do zračnih obračuna ruskih i ukrajinskih pilota kao u holivudskim filmovima i objašnjava da današnji borbeni zrakoplovi ispaljuju rakete koje su izvan vidokruga protivnika.

Obrambeni sustav PatriotFoto: Axel Heimken/dpa/picture alliance

Isto kao i kod tenkova, važi pravilo: tko prvi otvori vatru i pogodi – pobijedio je. Moderne rakete tipa zrak-zrak se na neki način prikradaju cilju i tek u njegovoj blizini aktiviraju svoj radar. Tada je obično prekasno za drugi zrakoplov da je izbjegne. Ratna stvarnost nije ni nalik na film s divljim akrobacijama i paljbom iz strojnice.

Obuka pilota traje godinama

Ipak, piloti moraju svladati i vještinu borbe izbliza, za slučaj da su ispaljene sve rakete. Tako obuka za pilota njemačkog Eurofightera košta pet milijuna eura po pilotu i traje od pet do šest godina. Piloti moraju biti u stanju obavljati niz zadaća istovremeno i to u ekstremnim uvjetima.

Bivši pilot Joachim Vergin se sjeća da je na njegovom prvom samostalnom letu otkazao jedan motor. Mada se uplašio, točno je znao, „na temelju obuke i vježbe", što treba činiti – i preživio je.

Svaki pilot svlada vještinu letenja samo na jednom tipu borbenog zrakoplova, dodatna obuka za prelazak na drugi tip bila bi previše opsežna. Vergin se morao prebaciti s Fantoma na Tornado, a dodatna obuka je trajala sedam mjeseci.

Stručnjaci smatraju da je to najveći izazov za ukrajinske pilote. Sve upute i komande u zrakoplovima Sjevernoatlantskog saveza su na engleskom. To nije jednostavno za one koji čitaju samo na ćirilici. Sve oznake udaljenosti ili visine su u stopama i miljama. Sovjetski piloti su obučavani u metričkom sustavu.

Borbeni zrakoplov kao mit

Ovakvi zrakoplovi su u ratu više od zbira svojih tehničkih karakteristika. Robert Kluge opisuje zrakoplov kao „mit“, jer se, za razliku od čovjeka, kreće i u trećoj dimenziji.

Zrakoplov se može promatrati i kao simbol, koji podiže moral vlastitim jedinicama. Osim toga, on je važna šahovska figura u ratnoj strategiji. Samo posjedovanje ovakvih zrakoplova može dovesti do toga da neprijatelj odustane od svojih namjera.

Poruka Rusima: Pazimo što radite!

04:58

This browser does not support the video element.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu