„Balkan je stoljećima poprište sukoba interesa raznih imperija. Očite su povijesne i geografske uloge Rusije i Turske", piše FAZ na početku članka i odmah dodaje kako je u posljednjih desetak godina i Kina sve prisutnija u toj regiji. Već odavno se piše o kineskim interesima u „dvorištu" Europske unije, tvrdi se da se radi o isključivo privrednim interesima, na primjer o kineskom „preuzimanju" kontejnerske luke u grčkom Pireju, napominje FAZ-ov dopisnik Michael Martens: „To je dobar primjer za to kako se brane kineski strateški interesi u regiji."

Bivši njemački šef diplomacije Sigmar Gabriel (SPD) svojedobno je optužio EU da je dozvolila jačanje uloge Kine na jugoistoku Europe – s obzirom na to da je Grčka tijekom financijske krize bila doslovno „osuđena" na privatizaciju nekih nacionalnih dragulja, poput spomenute luke.  FAZ ipak podsjeća da to baš i nije tako, jer je ugovor o privatizaciji Pireja stupio na snagu već tijekom mandata bivšeg, konzervativnog premijera Kostasa Karamanlisa.

Ali što je s „mekom moći" Kine na Balkanu, pita se FAZ? Njemački list piše kako se u slučaju Rusije i Turske zna da Moskva i Ankara pokušavaju utjecati na javno mnijenje u zemljama regije. Kao primjere se navodi „srpski servis moskovske propagandne agencije „Sputnjik" i turski „Anadolu" koji objavljuje ponudu na bosanskom".

Intenziviranje suradnje

Njemačka Zaklada Konrada Adenauera (bliska stranci CDU) dala je istražiti kineski utjecaj na medijskoj sceni na Balkanu. Jedan dio studije je, kako piše FAZ, došao do zaključka da Kina u nekoliko zemalja regije ne igra neku značajniju ulogu, na primjer u Hrvatskoj, Crnoj Gori ili na Kosovu – čiju neovisnost Peking ionako ne priznaje. Ali isto tako postoje spoznaje o nekim drugim stvarima, napominje njemački dnevnik: „U Albaniji od 2019. postoji sporazum o suradnji između državnih radio-televizija, kojim je predviđena razmjena sadržaja, poput kineskih „dokumentarnih filmova" o kineskom sustavu vlasti, ili čak „školovanje" suradnika." FAZ piše da se u Srbiji u okviru bilateralnog sporazuma o suradnji iz 2016. događa „sveobuhvatna razmjena informacija" s Kinezima, koja uključuje i održavanje „kinesko-srpskog medijskog dijaloga". I to očito ima efekta, piše njemački list: „Količina sadržaja u srpskim medijima koji su vezani uz Kinu proteklih je godina osjetno porasla, zbog intenziviranja bilateralne suradnje i spremnosti srpske vlade da te aktivnosti predstavi u pozitivnom svjetlu." Izvještaji o Kini su u srpskim medijima, gotovo uvijek pozitivni, piše dopisnik FAZ-a. Kineske kredite se predstavlja kao „investicije", što ipak puno bolje zvuči od sirove istine, piše on.

Sličnih primjera ima i u drugim zemljama regije, mnogi balkanski mediji nemaju svoje dopisnike u Kini, a to, kako piše njemački list, „nudi priliku diktaturi da se reklamira na Balkanu, i to tako da sadržaje koje sama producira stavlja besplatno na raspolaganje" u regiji. Sve to nema nikakve veze s kritičnim novinarstvom, zaključuje FAZ. A posljedica je „nereflektirano preuzimanje pekinških stajališta" odnosno „neizvještavanje o demokratskom pokretu u Hong Kongu ili progonu Ujgura."

Napad u Zagrebu

Njemački Bild, najveći europski tabloid, piše ovih dana i o „očito homofobnom napadu" u Zagrebu. „50-godišnji homoseksualac zapaljen" u parku Maksimir, piše ovaj list i prenosi informacije iz hrvatskog tiska o detaljima stravičnog čina u glavnom gradu Hrvatske. Bild napominje da je Maksimir poznat kao „cruising-područje" gay-populacije, te da Hrvatska policija polazi od toga da su napadnutu osobu dva muškarca pitala „što uopće radi u parku", da su ga nakon toga udarili jednim predmetom u grudni koš i na njega bacili Molotovljev koktel. Bild opisuje i teške ozljede koje je napadnuti muškarac zadobio i prenosi njegove izjave koje je dao hrvatskim medijima – između ostaloga i kako nije mogao ni zamisliti da će blagdane provesti u bolnici zato što je „očito bio na krivom mjestu u krivo vrijeme".

U njemačkom tabloidu se citira i organizatore Zagreb Pridea, koji su rekli da se radi o „najstrašnijem napadu protiv LGBTIQ-zajednice u posljednjih 20 godina" u Hrvatskoj. „Čovjek se sad nada da će počinitelji biti brzo uhvaćeni. Ali to bi moglo biti teško. Vladao je mrak, a napadači su nosili maske", zaključuje njemački list.

faz/bild/dpa/ms

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android!