Ako policija traga za nasilnicima, automatski su u centru istrage osobe ruskog porijekla. Ako se radi o provalama onda su na meti "muškarci iz istočne Europe". Ako se istražne radnje vode u vezi s deliktima povezanima s dozvolama za boravak u Njemačkoj, onda su tu u fokusu najčešće osobe "tamne boje kože". Tijekom noćnih policijskih patrola iz prometa se često isključuju osobe koje izgledaju "južnjački". Ovakvi stereotipi otkriveni su u jednom istraživanju koje je provedeno među samim policajcima - oni su to sami "prepoznali" na sebi. I brane se tvrdnjom da u kratkom vremensom roku moraju djelovati i donositi odluke.

A da se djeluje po sličnom modelu ponašanja kao u američkom Fergusonu, u Njemačkoj se to pokazalo i na prilično kasno otkrivenoj seriji ubojstava koje je počinila neonacistička skupina Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU). Počinitelji su godinama ubijali uglavnom muškarce turskog podrijetla, mnogi su od njih bili poduzetnici. Istražni organi njemačkih sigurnosnih službi su dugo smatrali da su ubojstva počinjena u okviru "rata turskih bandi" i sumnjičili su čak i članove obitelji stradalih da stoje iza likvidacija. A da su seriju ubojstava počinili neonacisti iz mržnje prema strancima, to "policija nije mogla ni pretpostaviti", izjavio je jednom prilikom zapanjeni dosadašnji šef Savezne kriminalističke policije Jörg Ziercke.

Neutemeljene optužbe

"Nema rasizma u policiji", kazao je u razgovoru za DW predsjednik Saveznog sindikata policije Rainer Wendt. Greške u istražnom postupku u slučaju ubojstava koja je počinio NSU dogodile su se zbog manjkave komunikacije između nadležnih službi, a prije svega zbog političkih smjernica: "Od Flensburga do Passaua, kompletna politička elita bila je uvjerena da u Njemačkoj više ne postoje desničarski ekstremisti. Takvo što se više ne može dogoditi". Tako da je podređenim službama bilo teško doći i reći: Gospodine ministre, ipak imamo problem!

"I to nema nikakve veze sa stereotipima, a još manje s rasističkim tendencijama u policiji", kaže Wendt, koji je i sam dugo vremena bio policijski službenik. Činjenica je da policijske vlasti puno vode računa o hijerarhiji, a policija je "odana" nadležnom ministarstvu. No, ovo sve vodi k tome da se čini sve kako bi se sa sebe otklonila sumnja u ksenofobno ponašanje policije.

Predrasude

Ipak, očito u policiji postoji šablonski način razmišljanja. I upravo na promjeni takvog načina razmišljanja bi trebalo poraditi, a mlađe naraštaje u policiji upozoriti na moguće zamke. Policijska akademija u Donjoj Saskoj stoga provodi jedan istražni projekt pod nazivom "Interkulturno kvalificiranje policije", u okviru kojeg se prikupljaju iskustva policajaca kada je riječ o predrasudama. Nešto slično posljednji put je napravljeno 1996., valjda zbog straha od posljedica.

Astrid Jakobsen vodila je aktualni istraživački projekt iz 2013. kao profesorica na Policijskoj akademiji u Donjoj Saskoj i nedavno je u jednom intervjuu rekla da u glavama policajaca postoje svi stereotipi i etničke rezerve koji se mogu naći u njemačkom društvu. Razlog za to je što velika većina policajaca potječe iz njemačke srednje klase. A predrasude su u tom društvenom sloju široko rasprostranjene zato što u njoj veliku ulogu imaju strahovi od gubitka stečenih pozicija i potreba za "ograđivanjem".

Teške društvene posljedice

Jedan od primjera prikupljenih tijekom istraživanja pokazuje kako fatalne posljedice mogu imati pogrešne procjene koje se temelje na etničkim predrasudama. U njemačkoj saveznoj pokrajini Rheinland-Pfalzu policiji je prijavljena provala u jednu obiteljsku kuću. Policija je došla na lice mjesta i uhitila oca te obitelji, policajci su pretpostavili da se radilo o nasilju u obitelji - od strane uhićenog. I tu je na vidjelo izbio ustaljeni način mišljenja - turski muškarac je automatski počinitelj, a ne žrtva.

Jedna studija koja je izrađena 2010. za potrebe Europske unije, a na temelju dokumenata sigurnosnih službi, pokazala je da se prilikom policijskih kontrola osobnih isprava na državnim granicama, željezničkim stanicama i aerodromima najčešće kontroliraju osobe koje izgledaju "očito kao stranci". Ovakav način ponašanja kod stanovništva pojačava odbojnost prema nekoj skupini ljudi, optužbe su koje stižu iz Amnesty Internationala i Instituta za ljudska prava u Njemačkoj. Šef Sindikata policije Wendt pak smatra kako je potpuno nepravedno u ovom slučaju predbacivati policiji rasizam. Policiju je država obvezala da budno prati ilegalnu migraciju. "Zašto bi neki policajac trebao kontrolirati 80-godišnju njemačku baku kada pored nje sjedi 20-godišnjak koji je očigledno Afrikanac", pita se on. Njemačkim policajcima mora biti dozvoljeno da tijekom svoje službe uključe i "zdrav razum", naglašava naš sugovornik.

Migranti u policiji

Policija se trudi konstantno ne samo posredovati već i aktualizirati interkulturne kompetencije u svojim redovima, objašnjava Wendt. Jezične sposobnosti i kulturna svijest doseljenika su, prema mišljenju njemačkih sigurnosnih službi, od neprocjenjive vrijednosti. "Mi podržavamo taj kurs", kaže Wendt.

Policijska akademija u Donjoj Saskoj već bilježi prve uspjehe u svojim naporima. Prvog listopada ove godine upisano je 670 polaznika trogodišnjeg studija. 88 studentica i studenata (ili 13,1 posto) su osobe migrantskog porijekla. Akademija na svojoj internetskoj stranici www.polizei-studium.de traži svejedno nove polaznike.