Flensburg – grad bogate tradicije
13. siječnja 2008«Jesmo li to već u Danskoj?» To je najčešće postavljano pitanje onih koji posjećuju ovaj grad. Nije ni čudno, jer danske novine «Flensborg Avis» sasvim normalno leže tik uz njemačke na tezgama gradskih kioska. Dolje u luci jedan par razgovara na danskom, a posluga u kafiću u trgovinskoj ulici «Holm» poslužuje naravno dansku kavu «Kaffee satt» i pecivo «Kopenhagener Gebaeck». Svakodnevica Flensburga. Kako i ne bi bila, kad je do danske granice još samo 5 km, a danska je manjina u ovom dijelu Njemačke - u tzv. Južnom Schleswigu - prilično brojna. A to nije slučajno.
Kralje Danske, vladar Flensburga
Upravo je pod danskom krunom u 16. stoljeću Flensburg doživio vrhunac svog procvata. Tada je grad imao već 5.000 stanovnika. Njegov geografski položaj bio je vrlo povoljan. – Ravno ispred morske uvale «Foerde», 35 km duboko usječene u unutrašnjost zemlje. U to vrijeme s 200 svojih brodova, ovaj trgovački grad bio je veći i značajniji od Hamburga ili Kopenhagena.
A kako je tada već bilo s važnim pomorskim trgovačkim gradovima – svatko ih je htio zaposjesti. Najprije je došlo do žestokih okršaja između pristalica Schleswiga i Holsteina i onih koji su htjeli ostati pod danskom državnom zastavom. No, godine 1864. izbio je rat. S geografskim posljedicama: Schleswig i Holstein postale su pokrajine, priključene pruskom kraljevstvu, a godine 1817. one ulaze u sastav carske Njemačke. Nekoliko desetljeća kasnije, nakon Prvog svjetskog rata, povučene su i današnje granice. Sjeverni je Schleswig pripao Danskoj, a Flensburg postao pogranični grad.
Ujedinjena Europa
Nakon Drugog svjetskog rata i Danci i Nijemci su imali isti cilj: gospodarsku obnovu. Suživot na obje strane granice razvio se u model za ujedinjenu Europu budućnosti. Jer, ovdje su nacionalne manjine društveno integrirane, a njihov kulturni identitet je sačuvan. Primjer i uzor, na koji su Flensburžani s pravom ponosni. A s obzirom da su se ovdje uzorito izmiješali danski i njemački stil življenja, Flensburg je izabran za sjedište Europskog centra za pitanja manjina (ECMI – European Centre for Minority Issues).
Tragovi kapetana i mornara
U vrijeme danske vladavine, dok je trgovina još cvjetala, a flensburški se brodovi krcati robom vraćali u luku, nastali su za Flensburg tipični trgovački dvorovi (Kaufmannshöfe). Dolje, uz luku bila su skladišta. Visokim dizalicama je trgovačka roba teškom mukom podizana koloturama i spremana na više katova. Gore, u reprezentativnom dijelu kuće, prema ulici, stanovali su brodovlasnici ili trgovci. A po krilima, s lijeve i desne strane poprilično prostranog dvorišta, roba je bila prerađivana i oplemenjivana. Tu su odzvanjale tačke s vrećama prelazeći preko kaldrme, a ručne vage su diktirale broj i tempo ulazaka u dvorište.
Ujedinjena ledenjačka voda
Kasnije, mnogo kasnije trgovački su dvorovi bili sanirani jedan za drugim i preuređivani u umjetničke kavane i pivnice, u vinske podrume ili cvjećarnice. A svi ti dvorovi još uvijek imaju svoje bunare. Ovdje čak i voda svjedoči o europskom zajedništvu. Stoljećima već ovdje, naime, norveška ledenjačka voda probija svoj put prema površini – te je tako i ona još u davna vremena zaslužna za dobar glas poznatih flensburških pića.