Dvije godine nakon propasti američke investicijske banke Lehman Brothers, savezna vlada u parlamentarnu proceduru na usvajanje je poslala tekst zakona o takozvanim "bankovnim dažbinama" i zakona o stečajnom postupku i sanaciji velikih financijskih instituta koji se nađu pred kolapsom. Zakoni bi trebali biti usvojeni do konca ove godine.

Planirano je utemeljenje posebnog fonda "teškog" nekoliko milijardi eura. Banke bi u fond uplaćivali određeni postotak svog godišnjeg prometa, odnosno visine rizika u koji banke ulaze u svojim poslovima. Taj bi se novac, u slučaju potrebe i budućih financijskih kriza, trebao upotrijebiti za pružanje pomoći posrnulim bankarskim kućama.

Iz financijske branše se čuju kritike na račun vlade u Berlinu. Upozorava se da nova dadžbina previše opterećuje poslovanje instituta, što bi se u najgorem slučaju moglo odraziti i na smanjeni kreditni volumen, koji banke nude mušterijama - prije svega poduzećima. Vladine planove kritizira i oporba u Bundestagu.

Tko će uplaćivati u fond?

Dadžbinu bi plaćale samo one banke koje imaju sjedište u Njemačkoj. Osiguravateljska društva ili hedge fondovi ne bi morali uplaćivati novac u fond. Najveći dio novca se očekuje od najvećih igrača na tržištu: Deutsche Banke ili Commerzbanke. Uz privatne, teret bi trebale ponijeti i banke iz javnog sektora.

Vlada u Berlinu usvojila je i novi stečajni odnosno sanacijski postupak za velike, najvažnije banke na tržištu. Cilj je te mjere smanjivanje negativnih učinaka koje kolaps jedne velike banke može imati ili je u prošlosti imao za cijeli financijski sektor. Slični planovi postoje i u drugim zemljama Europske Unije. No, Njemačka je (nakon Švedske) druga zemlja Unije koja je predlaže konkretne korake. Šveđani su već uveli krizni fond za banke.

Autor: dpa/ap/rtr/sma

Odg. ur.: Željka Telišman