Na kraju svega Emmanuel Macron ipak ima prilično stabilno vodstvo - instituti za ispitivanje javnog mnijenja ga vide oko deset posto ispred njegove suparnice Marine Le Pen. No on i njegovi savjetnici nemaju razloga da bi se osjećali sigurni. Sve do samog kraja oko trećine Francuza još nije odlučilo za koga će glasovati. Borba za Elizejsku palaču vodi se do posljednjeg glasa.

TV dvoboj nije presudan

Činilo se da je najuzbudljivije pitanje unaprijed bilo hoće li pojavljivanje Marine Le Pen u TV raspravi između dvoje glavnih kandidata biti za nju jednako neugodno kao što je bilo 2017. No ona je u međuvremenu poradila na svom javnom nastupu posljednjih godina, izgladila je svoje formulacije i ublažila retoriku. Le Pen je bila puno bolje pripremljena za ovu razmjenu udaraca.

Gotovo sve teme su ubačene u ovu gotovo trosatnu raspravu: od socijalne politike, mirovinske reforme, Rusije i rata u Ukrajini do okoliša i zabrane nošenja marama. Kao što je bilo i za očekivali, Macron je bio vješt u detaljima i uvijek je iznova Le Pen mogao zadavati udarce. Optužio ju je da je ovisna o Rusiji zbog financijskih veza njezine stranke s ruskim donatorima.

Također je razotkrio difuzne ideje ove desne populistice kada je riječ o politici zaštite okoliša. Primjerice, želi da se vjetroturbine demontiraju jer kvare krajolik. Je li ona protiv obnovljivih izvora energije, odakle bi struja trebala doći, pitao se vidno emocionalizirani Macron. Predsjednik je također osudio njezine ideje za ograničavanje cijena energije kao nepravedne i nepraktične. A pravi pogodak mu je uspio kada je razorio njezinu planiranu zabranu nošenja marama: "Francuska bi bila jedina zemlja na svijetu koja bi zabranila nošenje vjerskih simbola. To bi dovelo do građanskog rata", rekao je Macron.

Marine Le Pen se pak usredotočila na svoje socijalne projekte, govorila je o porastu siromaštva u Francuskoj tijekom Macronovog mandata i prije svega davala obećanja svima: umirovljenicima, radnicima s niskim plaćama, studentima, obiteljima koje bi kroz smanjenje poreza i državnu pomoć trebale imati više novca u džepu. To je melem na ranu mnogim Francuzima, koji smanjenje kupovne moći navode kao svoju brigu broj jedan tijekom ove kampanje. Koji birači se pritom uopće pitaju je li moguće financirati sva ova obećanja?

Na kraju je u TV-sučeljavanju pobijedio Emmanuel Macron, što je potvrdilo 59 posto ispitanih. No istodobno se svi promatrači slažu u tome da te rasprave nisu odlučujuće za izbore. "To je svojevrsni mit", kaže politolog Ariane Bogain sa Sveučilišta Northumbria u intervjuu za francusku međunarodnu televiziju France 24. "To je samo jedan od mnogih čimbenika." Le Pen je 2017. izgubila ne zbog svoga katastrofalne nastupa tijekom dvoboja, nego zato što se time samo potvrdio dojam njezine nesposobnosti. A Bernard Sananes iz instituta za ispitivanje javnog mnijenja Elabe dodaje da je oboje kandidata pokazalo veliku slabost: "Svaki drugi gledatelj smatra Emmanuela Macrona arogantnim. A za polovicu ispitanih Marine Le Pen ostaje zastrašujuća pojava."

Borba za glasove ljevice

Najveći problem Emmanuela Macrona je zapravo njegov uspjeh kada je na posljednjim izborima tradicionalne francuske političke stranke pomeo sa scene. Ni pet godina kasnije, ni tradicionalni konzervativci ni bivši socijalisti nisu se oporavili od smrtnog udarca tih izbora. U prvom glasovanju i jedni i drugi su postigli samo jednoznamenkaste rezultate i ne predstavljaju ništa osim rezervoara glasova za drugi krug.U međuvremenu su umjetnici, sindikalisti, ali i bivši predsjednici Francois Hollande i Nicolas Sarkozy pozvali građane da glasuju za Emmanuela Macrona. No iza njih nedostaje politička baza.

Jedini rezervoar glasova vrijedan spomena, s gotovo 22 posto, su birači stare ljevice Jean-Luca Mélenchona, koji je zamalo uspio izbaciti Le Pen s drugog mjesta. Ali ovim pristašama ranog socijalizma a lá DDR posebno je teško birati između Macrona i Le Pen u drugom krugu. "Ni jedno ni drugo" napisali su studenti na posteru na Sorboni u Parizu.

Doduše Mélenchon je na kraju prvog kruga svojim biračima poručio kako "nema glasova za desnicu" u drugom krugu. Međutim, nije dao nikakve izravne preporuke za izbore, a njegove pristaše su pomalo izgubljene: nedavno je samo 33 posto njih željelo glasovati za Macrona, a većina je htjela biti suzdržana. Christophe Castaner, čelnik Macronovog zastupničkog kluba u parlamentu, upozorio je neodlučne: "Ne izabrati je kao igrati ruski rulet."

I Marine Le Pen i Emmanuel Macron se, kako kaže Ariane Bogain, bore se za istu biračku skupinu. "Macron je napravio jasan pomak ulijevo i to je ispravan potez jer su konzervativci prošli vrlo loše". To se jasno vidi u mirovinskoj reformi ili politici zaštite okoliša. "Ali odlučujući faktor bit će broj svjesnih neglasača i suzdržanih. I to ne samo njihov broj, nego i kvaliteta."

Može li se Macron vratiti staroj ideji "cordon sanitaire", s kojom su desničarski ekstremisti do sada bili držani podalje od vlade? Može li dovoljno lijevih birača doći na svoje, progutati knedlu i ponovno podržati Macrona? To su pitanja koja će odlučiti o ishodu izbora u nedjelju.

Za Europu i NATO Le Pen je prijetnja

Tek kada pogledate iza društveno-političkog dijela projekta Marine Le Pen i stvarnu srž njezina programa Rassemblement National, postaje jasno da se iza umjerene fasade još uvijek kriju desno-ekstremistički ili barem desno-populistički planovi. Njezin izbor mogao bi značiti smrtni udarac za Europu: od ekonomske politike preko migracije do priznavanja prava EU-a, njezini stavovi su dijametralno suprotni temeljima EU-a. Dapače njezini planovi toliko odstupaju od prevladavajućeg političkog konsenzusa EU-a da bi Francuska, kao druga najveća zemlja članica, vjerojatno razbila Uniju.

Zajednička politika prema Rusiji i Ukrajini brzo bi bila okončana. A vojne posljedice za budućnost NATO-a bile bi dramatične – Francuska je jedina vjerodostojna vojna sila u Europi. Ona nije protiv Europe, ali želi promijenjenu Europu, objasnila je Le Pen u raspravi u srijedu navečer. "Europa je poput kuće u vlasništvu čitave zajednice", odgovorio je Macron i dodao kako "tu kuću ne možete samo tako obnoviti".

Francuski birači u nedjelju imaju izbor između umjerenog reformskog političara koji se, unatoč teškim okolnostima,  može pohvaliti pristojnim dostignućima svog prvog mandata.Ali njegova je slabost reputacija arogantnog političara i udaljenost od narodnih masa. S druge strane je političarka bez iskustva u vladajućim strukturama koja želi odvesti Francusku u nacionalistički izolacionizam čije su posljedice nesagledive. Ovo je za Francusku trenutak u kojem krupje na ruletu u kockarnici kaže: "Faites vos jeux" - "Igraj svoju igru".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu