Tijekom jedne policijske akcije u ponedjeljak na Place de la République usred Pariza, policajci su dali oduška svojoj ljutnji. Pendrecima, udarcima i suzavcem policija je rastjerala prosvjed jedne grupe migranata koji su ovdje podigli šatore. Fotografije i snimke policajaca koji nasilno rastjeruju prosvjed brzo su se proširile internetom a prikazane su i na francuskoj televiziji.

Policijsko nasilje uskoro nevidljivo?

Prosvjed u Parizu je organizirala jedna nevladina organizacija za pomoć izbjeglicama. U 500-tinjak plavih šatora su se smjestili migranti, uglavnom iz Afganistana. Prosvjed je htio ukazati na raščišćavanje jednog ilegalnog kampa na sjeveru grada i akutnu nestašicu smještajnih kapaciteta za migrante.

Odjek na policijsku akciju na Place de la République je bio porazan. Pariška gradonačelnica Anne Hidalgo se kod ministra unutarnjih poslova Gerarda Darmanina požalila na "brutalnu i neprimjerenu upotrebu sile". Slike nasilnih policajaca su bile posvuda: na jednoj se vidi jedan policajac kako ruši šator, na drugoj kako postavlja nogu jednom prosvjedniku koji pokušava pobjeći.

Ministar unutarnjih poslova u raskoraku

Ovaj slučaj ministra unutarnjih poslova stavlja u nezgodan položaj. Njega je predsjednik Emmanuel Macron doveo u kabinet kao čovjeka koji će, kako bi udovoljio konzervativnim biračima, provesti politiku "zakona i reda". No i sam Darmanin se u međuvremenu morao distancirati od akcije u Parizu te ju nazvao "šokantnom" i naložio istragu.

No on se istodobno pokušava prilagoditi svim stranama. U jednom intervjuu za TV postaju France 2, Darmanin doduše okrivljuje pojedine policajce i najavljuje njihovo kažnjavanje ali istodobno šefa pariške policije uzima u zaštitu. "Na možemo sve policajce i šefa policije okriviti za postupak pojedinaca", rekao je Darmanin.

No ovo nije prvi put da se u Francuskoj razvija svađa oko nasilnih policijskih akcija. Od 2018. je bilo nekoliko slučajeva sukoba s pokretom tzv. Žutih prsluka no tada je bilo nasilja s obje strane. Prosvjed u ponedjeljak je, prema riječima svjedoka, protjecao potpuno mirno. Policijska uprava Pariza i dalje govori o "okončanju ilegalne okupacije javnog prostora".

Akcija je izvedena dan prije glasovanja o zakonu o "sveobuhvatnoj sigurnosti" koji je francuski parlament na kraju i odobrio. Sporan u ovom zakonu je članak 24. koji predviđa kazne za fotografiranje pojedinih policajaca jer, kako piše u obrazloženju, širenje ovih fotografija predstavlja opasnost po "psihičko i fizičko zdravlje" policajaca. Za kršenje ovog zakona je predviđena novčana kazna od 45.000 eura ili jednogodišnja zatvorska kazna.

Ovaj članak je uvršten u zakon na pritisak policijskih sindikata koji se žale na sve češće napade na pripadnike policije. S druge strane pak zaštitnici građanskih prava i novinari se žale zbog "neprimjerenog napada na slobodu informiranja". Europska komisija je u ponedjeljak upozorila na to da mediji i dalje moraju biti u mogućnosti obavljati svoj posao.

Lojalnost Macronovih zastupnika

U raspravu se morao uključiti i premijer Jean Castex koji je obećao da će sporni članak zakona, čim prođe parlamentarne instance, ispitati Ustavno vijeće. Osnovno pitanje koje postavljaju kritičari je hoće li snimke akcija poput one u ponedjeljak nakon stupanja zakona na snagu uopće biti moguće. I još jedno drugo, novo pravilo, prema kojem će se novinari, ako žele izvještavati s prosvjeda, prije toga morati prijaviti, je naišlo na oštre kritike. Ovo pravilo koje zadire u slobodu medija u slučaju pravnog sukoba nema previše izgleda.

Unatoč kontroverznim raspravama, novi zakon je relativno lako prošao kroz prvu parlamentarnu instancu. Za mnoge zastupnike je glasanje o spornom zakonu pravi test lojalnosti: na glasanju je 10 pripadnika Macronove stranke LREM glasalo protiv, 30 ih se suzdržalo. Oporba od Macrona traži povlačenje zakona koji u sljedećoj instanci mora proći kroz Senat te se nakon toga vraća na konačno glasanje u Nacionalnu skupštinu (parlament).

Kritike ne posustaju

Jedno je sigurno: zbog novog zakona o sigurnosti Emmanuel Macron gubi podršku i simpatije liberalno-lijevih snaga. "Gospodine predsjedniče, nismo Vas zbog toga birali", stoji u jednom otvorenom pismu objavljenom prošlog vikenda. Pismo je potpisalo 33 osoba iz javnog života među njima i redatelj Costa Gavras i brojni profesori i odvjetnici. "Pod izlikom stvaranja iluzije sigurnosti koja se suprotstavlja neredu u svijetu ova vlada većinom kojom raspolaže zbog naših glasova djeluje u ograničavanju temeljnih prava", stoji u pismu u kojem se još zaključuje kako je novi zakon "neofašistički san".