"Vremena su se promijenila, Francuska više ne bi trebala glumiti policajca u Africi", izjavio je 2008. Sarkozy prilikom svog posjeta Južnoafričkoj Republici. Poruka iz Pariza je glasila: Neka Afrika sama rješava svoje probleme. No sada je u samo nekoliko tjedana Francuska otvorila dva fronta na tom kontinentu, prvo u Libiji, dobrovoljno, a sada i više nevoljko uz bok UN-a u Obali Bjelokosti. U Libiji je situacija pregledna: nadajući se brzom uspjehu, Francuska je stala na čelo međunarodne koalicije protiv diktatora Gadafija.

No u Obali Bjelokosti je situacija puno složenija. Francuzi se iz svoje bivše kolonije nikada nisu potpuno povukli - francuska vojska je imala svoju bazu kako bi štitila francuske građane u toj afričkoj zemlji i interese Pariza. 2002. su francuski vojnici čak priskočili u pomoć predsjedniku Gbagbou u obrani od pobunjenika sa sjevera. Situacija se promijenila dvije godine kasnije kada je vojska istog tog Gbagboa bombardirala francuski stožer prilikom čega je poginulo devet francuskih vojnika. Francuzi su na to uništili Gbagboovu protuzračnu obranu.

Abidjan već odavno ratna zona

Pristaše predsjednika koji ne želi otići s vlasti iako ga narod nije izabrao, a međunarodna zajednica ne priznaje, tvrde da je cijela akcija u Obali Bjelokosti dio zavjere koju je skovao Pariz. Ally Coulibaly, novi veleposlanik te afričke zemlje u Francuskoj je čovjek novoizabranog predsjednika Alassanea Outtare. On pak smatra da Francuska mora intervenirati u Obali Bjelokosti. "Tu ne bi trebalo oklijevati, konačno, u pitanju su ljudski životi. A intervenirala Francuska ili ne - kritika će uvijek biti", kaže Coulibaly.

Glavni grad Abidjan je doista već odavno ratna zona. Bande pljačkaju trgovine i maltretiraju stanovništvo. U ponedjeljak navečer su nepoznate osobe u iniformi oteli najmanje četiri strana državljana iz jednog francuskog hotela.

Računa se da više od 12.000 Francuza živi u toj gospodarskoj metropoli, mnogi od njih su u smrtnom strahu. Francuska vojska je već evakuirala 400 stranaca u susjedne zemlje, oko 1.900 se sklonilo u vojne baze.

Autorica: D. Dragojević /agencije

Odg. ur.: Željka Telišman