U Parizu su sigurno letjeli čepovi šampanjca nakon što je INSEE, francuski državni ured za statistiku, objavio kako je državni deficit 2017. bio tek 2,6% BDP-a. Još 2016. je bio 3,4%, a to je bolje čak i od optimističnih prognoza kako bi Francuska svoj deficit mogla prošle godine spustiti na 2,9%. To je prvi put od 2007. da je Francuska konačno uspjela ispuniti propis o stabilnosti eura koji dozvoljava najviše 3%.

Francuski ministar financija Bruno Le Maire je naravno oduševljen: „Mi smo nagrađeni za naše napore", izjavio je na postaji France Info. „To je dokaz da je ispravna strategija koju je postavio predsjednik republike za ograničavanje javne potrošnje i reforme koje se poduzimaju."

Makar sad Emmanuel Macron i njegova vlada ubiru lovorike i ovaj uspjeh je svakako i pretpostavka da se Macronove vizije o reformi Europe uopće uzmu ozbiljno, istini za volju treba reći da je mjere štednje počeo još njegov prethodnik Francois Hollande – što se posve izvjesno odrazilo i na njegov izborni poraz. Ali i novoizabranom predsjedniku Macronu je jedna od prvih mjera nakon što je stupio na dužnost bila da provede rebalans proračuna za drugu polovicu 2017. i još ga više „stegne". To je sadržavalo i nepopularne mjere poput ukidanja potpora za stanovanje, ali smanjen je i proračun za obranu.

„Vulkan još tutnji"

Francuski statističari doduše ne osporavaju kako su te mjere štednje pomogle, ali ovaj pozitivan rezultat se prije svega može zahvaliti gospodarskom rastu i time većim prihodima od poreza. Zapravo, javna potrošnja je i u tom razdoblju narasla za 2,5% što je čak više nego u 2016. kada je narasla za 1%. Glavni „krivac" je tu potrošnja na lokalnoj razini, objavio je INSEE.

Makar vlada zadovoljstvo zbog uspješnog obuzdavanja državnog deficita ipak i Pariz odlično zna da je još daleko od „zelene grane": barem kad je riječ o aktualnoj potrošnji, Francuska konačno ispunjava Maastriške propise o stabilnosti eura koji granicu deficita postavljaju na 3% BDP-a, ali je po ukupnom dugu još daleko iznad te granice. Jer on je 2,2 bilijuna eura, 97% francuskog BDP-a, a granica je 60%.

Francuska i Španjolska su i ovako jedine zemlje zone eura koje su pod „intenzivnom procedurom zbog deficita" jer sjede na planini dugova. Ta opasnost da je Pariz na granici dužničke krize kad zbog opsluživanja dugova nema novca za nove investicije je jasna i francuskom premijeru Edoardu Philippeu. On je prošlog lipnja priznao kako „plešemo na vulkanu koji sve glasnije tutnji".

I na ove pozitivne vijesti je zaključak francuskog ministra za proračun Geralda Darmanina tek: „To treba nastaviti! Kako bismo konačno sredili naš proračun nakon 40 godina neravnoteže", napisao je na Twitteru.

 

aš/AFP

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.