Predsjednik Francuske spada u rijetke europske lidere koji održavaju prilično redovit kontakt s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Ako se izuzmu redoviti posjeti međunarodnih dužnosnika zaduženih za tu regiju Emmanuel Macron je šef države na kojeg se Vučić često poziva kada ga optužuju da je pod nekom vrstom političkog bojkota.

Nesumnjivo je da su pojedine države donekle korigirale stav prema Srbiji, čemu su svakako pridonijeli sporni izbori i porast autoritarizma, ali je to u slučaju Francuske i pojedinih zemalja Europske unije nekako prevladano. Ili gurnuto pod tepih zbog gospodarskih poslova.

Srbija je najavila kupovinu francuskih borbenih zrakoplova Rafale, a uoči Macronovog posjeta u srpskim medijima se špekuliralo da Francuska namjerava u Srbiji skladištiti nuklearni otpad, što je, barem službeno, demantirano, a što je predsjednik Srbije nazvao "besmislicom". To je zatim otišlo korak dalje, pa se navodilo da će Francuska u Srbiji graditi mini nuklearne elektrane i da su zbog toga promijenjeni neki zakonski akti u Srbiji.

Pretpostavlja se da i Francuska ima neki svoj stav i zainteresiranost za srpski litij, ali barem za sada nije bila u prvim redovima podrške iskopavanju litija u Srbiji.

Macron dolazi prvenstveno zbog Rafalea

Intenzivna politička komunikacija Aleksandra Vučića i Emmanuela Macrona za vanjskopolitičkog komentatora Boška Jakšića predstavlja "dokaz da Macron pokušava zauzeti poziciju koju je u svoje vrijeme imala Angela Merkel".

"Odnosi Srbije i Njemačke su se u međuvremenu pogoršali, a ako se to poveže s Macronovim ambicijama da bude jedan od ključnih lidera Europe, onda je donekle i razumljivo njegovo zanimanje za Srbiju. Ali mislim da on prije svega dolazi zbog potpisivanja ugovora o kupovini Rafale aviona i da tu ne postoji nijedan drugi dublji razlog", kaže Jakšić za DW.

"Riječ je o poslu vrijednom tri milijarde eura, koji ima i političku težinu, jer se Srbija na taj način distancira od kupovine ruskog naoružanja. Francuska je oprezna oko litija, ali mislim da će i to biti tema u četiri oka. Srbija je izgleda zainteresirana i za mini nuklearke, ali nisam siguran koliko će uspjeti izdvojiti još tri milijarde eura", napominje naš sugovornik.

Gospodarstvo i sigurnost regije

Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, također smatra da će neke gospodarske teme biti u prvom planu, ali da je tu svakako i sigurnost u regiji, prvenstveno kada je riječ o Bosni i Hercegovini i Kosovu.

"U tom kontekstu treba promatrati i nedavni posjet direktora CIA-e i dužnosnika NATO-a. Francuska tijekom svih ovih godina nije bila previše prisutna na Balkanu, ali je u nekim prilikama pružila ruku podrške Srbiji. Srbija s druge strane, reklo bi se, rasprodaje ono što ima, bez većih pozitivnih učinaka na samu Srbiju, jer je vlast sklapala takve poslove uglavnom misleći na sebe i svoj opstanak", ocjenjuje Biserko za DW.

Svetac zaštitnik Srbije?

Režimski mediji već danima posjet Macrona veličaju kao dokaz mudre vanjske politike Aleksandra Vučića, a pojedini čelnici smatraju da su Srbija i Francuska na putu prema strateškom partnerstvu. Francuska je svakako značajna zemlja Europske unije, skreće pozornost Boško Jakšić, i "očekivano je da se vlast time hvali".

"Osnovno pitanje je za što se koriste ti posjeti. Macron će možda učtivo podržati europski put Srbije, ali imajmo na umu da je Francuska najviše skeptična prema programu proširenja EU-a. Tu će teško biti nekog pomaka. Ali, neki opći dojam je da se Macron pojavljuje u ulozi nekakvog sveca zaštitnika Srbije, na temelju čega on poentira i unutar EU-a i bilateralno na poslovima u Srbiji, koji su mogli otići Amerikancima, Nijemcima ili čak Rusima", ocjenjuje Jakšić.

Korist za Francusku – Propaganda za Srbiju

Porazno je ipak što se na ovaj način praktički i oporba i civilni sektor ostavljaju bez ikakve podrške, smatra Sonja Biserko.

"Mislim da osim toga strani faktor oporbu vidi kao nekoga tko ne uspijeva kapitalizirati brojne greške vlasti i da je zbog toga na neki način digao ruke od oporbe. S druge strane, EU se suočava s brojnim problemima, prije svega s ratom u Ukrajini, i demokratizacija Srbije u takvoj situaciji jednostavno nije na dnevnom redu", ocjenjuje Biserko.

Boško Jakšić podsjeća da je tijekom Macronovog posjeta Srbiji 2019. godine "on vješto izbjegao susret sa srpskom oporbom, jer je navodno takav zahtjev kasno stigao".

"Ne znam plan ovog posjeta, ali mislim da će se nešto slično dogoditi i ovaj put, što će možda dovoljno govoriti o njegovoj osobnoj podršci Vučiću", kaže Jakšić.

U svakom slučaju, naš sugovornik na kraju smatra da će od ovog posjeta i gospodarske suradnje "Francuska imati mnogo veće, opipljive koristi, za razliku od Srbije, koja će od ovoga imati samo propagandnu korisnu za vlast", zaključuje Jakšić za DW.