1. Snovi

„San u nama“ – pod tim motom se predstavlja Norveška kao glavni gost Frankfurtskog sajma knjiga. To je stih omiljenog norveškog pjesnika Olava H. Haugea (1908-1994).  U Njemačkoj je ovim povodom prevedeno 510 knjiga s norveškog. Na otvaranju su govorili Erika Fatland i Karl Ove Knausgård. Norveška se na svom štandu predstavila minimalistički, s puno ogledala koja sugeriraju puno prostora za snove.

2. Književni vlak

Norveška ima posebnu veleposlanicu za književnost.  Princeza Mette-Marit  je zajedno sa suprugom, prijestolonasljednikom Haakonom i nizom norveških pisaca doputovala u Frankfurt posebnim vlakom. U njemu su bili Maja Lunde (Povijest pčela), Herbjorg Wassmo (Knjiga Dina) i Jostein Gaarder (Sofijin svijet).

3. Upravo okrunjena književna kraljica

Pet dana nakon što joj je dodijeljena Nobelova nagrada za književnost Poljakinja Olga Tokarczuk je na otvaranju Frankfurtskog sajma govorila o tome kako se osjećala kada je u automobilu, negdje između Berlina i Bielefelda doznala da je izbor pao na nju: „Bila sam potpuno nepripremljena i u dobroj mjeri iznenađena.“ Ona je prokomentirala i političku situaciju u Poljskoj nakon izbora: „U Poljskoj divlja neka vrsta kulturnog rata.“ Ovu književnicu u idućim danima očekuje mnoštvo intervjua.

4. Njemačka književna nagrada

Ova nagrada nije sastavni dio Frankfurtskog sajma knjiga, ali već 15 godina se dodjeljuje na samom početku Sajma. Svi kandidati koji su bili u užem izboru i naravno nagrađeni književnici su zvijezde sajma. Ovogodišnji dobitnik Saša Stanišić je održao politički angažiran govor, osuđujući dodjelu Nobelove nagrade Peteru Handkeu, koji po njemu stvarnost toliko prilagođava sebi, da se njegova stvarnost onda sastoji još samo od laži. „To književnost, ustvari, ne bi trebala činiti.“ Polemika o tome može li se razdvajati književno djelo autor od njegovog političkog djelovanja razvila se još prije Sajma.

5. Revija književnih zvijezda

Lajpciški sajam to ima odavno, ali Frankfurtski sajam je također poželio istu stvar. Na „Festivalu knjige“ autori predstavljaju svoja djela već drugu godinu. Na okupu su Margaret Atwood koja je upravo nagrađena prestižnom nagradom Booker, Maja Lunde, Elif Shafak, Colson Whitehead kao i britanski tiražni pisac Ken Follett koji se svojom akcijom „The Friendship Tour“ na neki način suprotstavlja Brexitu. Poznavalac drveća Peter Wohlleben čita u Frankfurtskom vrtu palmi, a kralj trilera Jo Nesbø govorit će o svojoj knjizi „Nož“.

6. Ljudska prava i slobode

„Sloboda riječi je osnova naše demokracije i o njoj nema pregovora“, naglasio je odlazeći direktor Burzovnog udruženja njemačkih knjižara Heinrich Riethmüller. Kao i prethodnih godina Sajam se zalaže za zatvorene umjetnike. „U mnogim zemljama autori, knjižari i izdavači su izloženi represalijama. Uhićuju ih ako iskoriste svoje pravo na slobodno izražavanje mišljenja“, kaže Riethmüller i dodaje: „To nećemo prihvatiti.“ Kao primjer može poslužiti i „Straža upozorenja“ za izdavača iz Hongkonga Guija Minhaija kojeg su prije četiri godine vladini agenti iz Pekinga odveli na nepoznato mjesto.  Na središnjem trgu Sajma će se okupljati ljudi s kišobranima i po sunčanom vremenu, jer je to dogovoreni znak podrške ljudskim pravima i slobodama.

7. Umjetnost i revolucija

„Stvori svoju revoluciju“, pod tim motom se na Sajmu predstavljaju ljudi koji na izazove vremena odgovaraju revolucionarnim idejama. Inicijativi su se priključile različite organizacije i mediji, među kojima su i Ujedinjeni narodi. „The Arts+“ je od 2016. dio Sajma. Kampanje na društvenim mrežama, događaji uživo i video-diskusije bi trebale intenzivirati globalni društveni diskurs. Jedna od zvijezda je poznati kineski umjetnik i disident Ai Weiwei s kojim će razgovarati njemačka novinarka Nazan Gökdemir.

8. Čovjekovo djelo

Je li antropocen – doba na koje presudno utječe čovjek – posljednje? Mikroplastika, pretjerano izlovljavanje ribe iz mora, erozija tla – to nisu baš teme za književne sladokusce. Ali to u ovom slučaju nije točno – odnos kulture i prirode je jedna od težišnih tema ovogodišnjeg Sajma. Umjetna inteligencija, odnos čovjeka prema prirodi, bespomoćnost ili nada u životu s klimatskim promjenama, sve su to atraktivne teme. Možda najznačajnija obuhvaća pitanje što je svijest i kako se formira.

9. Nagrade

Na Frankfurtskom sajmu knjiga dodjeljuju se čak 93 nagrade. „Hessenska nagrada školskih novina“ sigurno ne pripada među najvažnije. Ali „Zlatna ploča“ za najbolju audio knjigu već se može smatrati važnom. Tu je i „Raif Badawi Award“ za hrabro novinarstvo koja ove godine ide u ruke hrabroj novinarki Hanène Zbiss iz Tunisa. Za nagradu "Hotlist" glasuje se uživo i javno, a bira se deset najboljih knjiga neovisnih izdavača od kojih tri dobivaju nagradu. Još važnija je Nagrada izdavača koja će prvi put biti dodijeljena ovog petka.

10. Mirovna nagrada knjižarstva ide fotografu

Najvažnija nagrada je Mirovna nagrada njemačkoga knjižarstva koju njihovo Burzovno udruženje dodjeljuje od 1950. Bit će dodijeljena posljednjeg dana Sajma, 20. listopada. Ovogodišnji dobitnik je Sebastião Salgado, brazilski fotograf. On svojim fotografijama pripovijeda priče iz 120 zemalja svijeta u kojima je bio – o kopačima zlata u amazonskoj prašumi, o genocidu u Ruandi ili tragovima klimatskih promjena.