Brutalni, nehumani napad terorista Hamasa na civile u Izraelu osudile su demokratske nacije širom svijeta. Rusija i Kina, s druge strane, dvije članice Vijeća sigurnosti, rekle su da obje strane sada moraju potruditi se da sukob ne eskalira. Time diktatori Xi Jinping i Vladimir Putin još jednom pokazuju međunarodnoj zajednici da u novom svjetskom poretku, koji oni žele zajedno uspostaviti, međunarodno pravo više neće važiti.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji voli uspoređivati svoju Tursku s Otomanskim carstvom i sanja slične imperijalne snove kao Xi i Putin, također poziva obje strane na umjerenost. Erdogan je više puta pokušao pridobiti ljude iz arapskog svijeta za Tursku kroz radikalnu antiizraelsku politiku. Istovremeno, izbjegavao je dozvoliti Putinu i Xiju da ga uvuku u svoj tabor, koji se sve više udaljava od civiliziranih normi koje su postavili Ujedinjeni narodi. Ankara nastavlja održavati kontakte s Ukrajinom koju je napala Rusija; turski predsjednik osuđuje otimanje zemlje od strane Moskve i zahtijeva da se okupirani teritorij vrati Kijevu.

Hladni aparat

Bliski saveznici Rusija i Kina, s druge strane, u ratu u Ukrajini u potpunosti se oslanjaju na najvećeg neprijatelja Izraela, Iran. Dronovi iz Irana stižu do linija fronte u Ukrajini. I pekinški i moskovski diktatori fotografirani su s predstavnicima vrha iranskog režima.

Međutim, bez Irana, Hamas i Hezbolah ne bi mogli napasti Izrael iz Pojasa Gaze i Libanona. Proglašavanjem pseudo-ekvidistance od Izraela i Palestine, koja treba izgledati kao plemenita deklaracija neutralnosti, Narodna Republika i Rusija staju na stranu Hamasa.

Tako se u priopćenju pekinškog ministarstva vanjskih poslova Hamas ne spominje niti osuđuje. Izjavu bez imalo empatije hladnog aparata Komunističke partije s pravom kritiziraju mnogi, među ostalima i vođa američke većine u Senatu Chuck Schumer, koji je izrazio šok nad ubojstvom više od 250 mladih ljudi na glazbenom festivalu od strane Hamasa.

Pobijena njihova vlastita mladost

Ali ovdje i ne možete očekivati empatiju od Pekinga. Godine 1989. svijet je bio svjedok kako je kinesko vodstvo pobilo vlastitu omladinu koja je mirno prosvjedovala za više slobode u izoliranoj zemlji. Navodno je vojska ubila desetke tisuća u prvim danima lipnja te godine. Do danas, govorenje o ovom masakru na Trgu nebeskog mira u Xijevoj Narodnoj Republici se kažnjava strogim kaznama.

U trenutnoj geopolitičkoj situaciji, koja se zbog Kine i ponašanja Rusije zaoštrila kako odavno nije, postoji opasnost da Rusija i Kina vojno podrže Iran u njegovoj borbi protiv države Izraela. Kao i u drugim sukobima sa slobodnim svijetom, Putin i Xi će se založiti za to da Izrael bude omražen u nekim dijelovima svijeta. Ambivalentni govor o umjerenosti, kojim se svjesno izbjegava reći tko je odgovoran za pokolj, također može naići na plodno tlo među nekim skupinama u slobodnom svijetu koje zapravo krive same Izraelce za brutalni napad.

Nažalost, Xi i Putin mogu biti sigurni da će, stavljajući se na stranu Hamasa, Irana i, na kraju, međunarodnog terora koji potječe iz Teherana, moći iskoristiti podjele u zapadnim društvima za svoje namjere. Na kraju krajeva, i Putin, koji je već započeo rat, i Xi, koji bi sutra mogao pokrenuti svoju invaziju na demokratsku otočnu državu Tajvan, vjerojatno će biti sretni što SAD sada mora usmjeriti pozornost na Hamasov rat protiv Izraela i time imati manje slobodnih resursa da se suprotstave njihovim makinacijama.

Alexander Görlach viši je suradnik pri Carnegiejevom vijeću za etiku u međunarodnim odnosima i znanstveni suradnik na Internet institutu Sveučilišta u Oxfordu. Nakon boravka u Tajvanu i Hong Kongu ova regija svijeta, posebice uspon Kine i što ona znači za demokracije u Aziji, postala je njegova glavna tema. Bio je na raznim pozicijama na Sveučilištu Harvard te na sveučilištima Cambridge i Oxford.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu