Ministri financija G20 - 19 ekonomsko-najsnažnijih nacija na svijetu plus EU - dogovorili su se o mjerama za poticaj globalnog gospodarstva, koje bi prvenstveno trebale koristiti siromašnijim zemljama.

Međunarodni monetarni fond (MMF) bi trebao dobiti dodatnih 650 milijardi američkih dolara za pomoć siromašnim zemljama u borbi protiv recesije uslijed korona-krize. "Svojim smo mjerama odlučno stabilizirali globalnu ekonomiju. To predstavlja veliki zajednički napor u globalnoj financijskoj politici. I tako ćemo nastaviti", rekao je njemački ministar financija Olaf Scholz.

Odgoda plaćanja kamate i otplata dugova

Ministri financija su se složili i da do kraja godine obustave servisiranje dugova za 71 najsiromašniju zemlju svijeta. No mnogim afričkim ekonomskim stručnjacima to ne ide dovoljno daleko: oni traže otpisivanje barem dijela dugova, a ne samo odgodu plaćanja kamata.

Talijanski ministar financija Daniele Franco to nije komentirao. No grupa G20 ističe da mnoge afričke zemlje imaju mogućnost dogovora o reprogramiranju duga, ako poduzmu istinske reforme. Međutim, samo je nekoliko zemalja do sada iskoristilo priliku jer bi zemlja, koja se odluči na takav "državni bankrot", godinama bila odsječena od međunarodnog financijskog tržišta.

Nema oprosta duga

Talijanski predsjedatelj G20, Daniele Franco, rekao je u Rimu da se skupina osjeća dužna pomoći upravo „najranjivijim državama". Iako se izgledi za ekonomski oporavak poboljšavaju, on je vrlo neravnomjerno raspoređen po svijetu.

Njemački ministar financija Olaf Scholz rekao je da će se založiti za to da se programi pomoći i programi privrednog poticaja u zemljama G20 prerano ne smanje. "Mi sada moramo osigurati da gospodarstvo ostane stabilno i da se očuvaju radna mjesta kako bismo mogli ponovno raditi nakon pandemije", rekao je Scholz.

Svi instrumenti gospodarske politike će se koristiti onoliko dugo koliko je potrebno za zaštitu života, zdravlja i prihoda ljudi, ustvrdio je talijanski ministar financija Franco.

MMF i Svjetska banka žele otpisati dio duga

MMF je početkom tjedna najavio barem djelomičan oprost duga za 28 najsiromašnijih zemalja svijeta. Predviđen je otpis 238 milijuna dolara. To je treća runda smanjenja duga tijekom pandemije.Predsjednica MMF-a Georgieva Kristalina najavila je još jedno ublažavanje duga od 984 milijuna dolara do travnja 2022. godine.

Uz to, MMF trenutno pokušava podijeliti 1,4 milijarde dolara zemljama u razvoju putem fonda za katastrofe. No "trenutno ne postoji sustavna dužnička kriza", rekla je predsjednica Monetarnog fonda.

Predsjednik Svjetske banke David Malpass također je prilično kritičan prema tvrdom stavu zemalja G20 o oslobađanju od duga. Mnoge će zemlje u razvoju trebati oprost duga, dugoročno ili srednjoročno, jer je bilo predvidivo da dugoročno neće moći podnijeti teret pandemije, rekao je Malpass.

G20, koji predstavlja oko 80 posto globalne gospodarske proizvodnje, do sada je mobilizirao oko 12 bilijuna (12 tisuća milijardi) dolara gospodarske pomoći za vlastita gospodarstva.

G20 bi se mogao složiti s minimalnim porezom za tvrtke

Porezni sustav treba globalno reformirati kako bi države mogle generirati dovoljan prihod, dakle prihod od poreza za financiranje obnove nakon korone. U prilog tom zahtjevu izjasnila se i nova američka ministrica financija Janet Yellen. Ona želi uvesti minimalnu poreznu stopu od 21 posto za tvrtke širom svijeta. OECD, udruženje najvećih industrijskih zemalja, do sada je imao za cilj samo minimalnu stopu od 12 posto.

Zeleni europarlamentarac i financijski stručnjak Sven Giegold pohvalio je ideju Janet Yellen. "Ova inicijativa SAD otvara mogućnost zaustavljanja poreznog dampinga u korist kompanija", rekao je Giegold. On istodobno kritizira činjenicu da se njemački ministar financija Olaf Scholz još nije pridružio broju 21.

Zapravo je Scholz izbjegavao formulirati određeni iznos, jer je razina minimalne porezne stope još uvijek kontroverzna tema unutar EU-a. Primjerice, u Mađarskoj, Irskoj i Bugarskoj stope su znatno ispod 21 posto. U Njemačkoj, Francuskoj i na Malti, pak, i više od toga. Scholz je, međutim, rekao da se sada konačno nazire kraj "utrke u smanjenju poreza". Do srpnja G20 namjerava postići dogovor oko tog pitanja.

Dogovor o porezima za digitalne kompanije do ljeta

To se odnosi i na oporezivanje digitalnih kompanija poput Googlea, Amazona, Applea i Ubera. Te korporacije posluju na internetu i do sada su uspjele izbjeći oporezivanje preusmjeravanjem dobiti u zemlje s niskim porezima. Njemački ministar Scholz ovo pitanje navodi kao svoju "glavnu temu" unutar grupe G20.

SAD su sada nagovijestile spremnost za suradnju i time su izvršile zaokret od 180 stupnjeva u odnosu na poziciju koju je zastupala Trumpova administracija. Janet Yellen smatra da su SAD tu dobro pozicionirane jer će američka privreda ove godine rasti za oko šest posto, brže od gospodarstva većine zapadnih industrijskih zemalja. Brzo cijepljenje američkog stanovništva potiče gospodarski oporavak.

Šef talijanske središnje banke Ignazio Visco je na kraju sastanka G20 izrazio umjereni optimizam. On smatra da pandemija neće nanijeti toliku štetu međunarodnom financijskom sustavu kao financijska kriza i kasnija kriza državnih dugova prije 13 godina. "Banke i financijski sustav u svijetu danas su otporniji nego tada", rekao je Ignazio Visco.