Dvodnevni sastanak čelnika skupine G7 počeo je sinoć (04.06.) u Bruxellesu u atmosferi najteže krize na relaciji Istok Zapad od završetka Hladnog rata. Sastanku vodećih industrijskih zemalja, po prvi put nakon 16 godina otkako se 1998. godine i službeno priključila i tako oformila G8, nije sudjelovala Rusija, koju su ostale članice isključile zbog uloge u ukrajinskoj krizi. Odnosi s Rusijom i situacija u Ukrajini dominirali su prvim krugom razgovora koje su čelnici EU-a, SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Italije, Kanade i Japana imali tijekom radne večere u Bruxellesu:

"Želimo vidjeti kako možemo pomoći Ukrajini nakon predsjedničkih izbora, kako nastaviti razgovore s Rusijom o budućim nužnim koracima, ali i da damo do znanja da su nove mjere moguće ako ništa drugo ne urodi plodom", sažela je kao najvažnije teme vanjskopolitičkog diela razgovora njemačka kancelarka Angela Merkel.

Lideri G7 pozdravili su "uspješno provedene izbore u Ukrajini" i pohvalili odnos novoizabranog predsjednika Porošenka "prema čitavom narodu Ukrajine". Obvezali su se i na nastavak podrške Ukrajini u osiguranju ekonomskog razvoja, suvereniteta i teritorijalnog integriteta. EU je najavio je da bi do kraja ove godine mogao organizirati i donatorsku konferenciju namijenjenu Ukrajini. Istovremeno su čelnici G7 jednoglasno osudili kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine od strane Ruske Federacije, ponovili nepriznavanje aneksije Krima, a Moskvu pozvali da prizna rezultate predsjedničkih izbora u Ukrajini, povuče jedinice s granice i iskoristi svoj utjecaj na naoružane separatiste s istoka Ukrajine da odlože oružje i prestanu s nasiljem.

"Spremni smo pojačati ciljane sankcije i uvesti dodatne mere koje će Rusiji donijeti nove troškove ukoliko događaji to budu tražili", stoji u priopćenju koje su lideri G7 objavili posije prvog kruga razgovora na sastanku u Bruxellesu.

Za sada bez novih sankcija, ali i bez povratka Rusije u G8

Na marginama sastanka u Bruxellesu, mogla se čuti ocjena da je čelnicima G7 trenutno prioritet "iskoristiti trenutak" stvoren izborom novog i legitimnog ukrajinskog predsjednika i dovesti Moskvu i Kijev za pregovarački stol. I pored oštrih poruka američkog predsjednika Obame koji zbog ponašanja Rusije najavljuje i nove mjere potpore NATO saveznicima u istočnoj Europi, čelnici iz G7 su svjesni kako potrebe suradnje s Putinom u cilju rješavanja i drugih sigurnosnih izazova u svijetu kao što su Sirija, Iran ili Afganistan, tako i ekonomske suradnje, na kojoj prvenstveno inzistiraju Njemačka i Francuska. Tako, barem za sada, o novim snakcijama Zapada prema Rusiji govori se u kondicionalu. Kada je pak povratak Moskve za isti stol sa 7 ostalih najrazvijenijih ekonomija u pitanju, u Bruxellesu tvrde da je za tako nešto još rano: "Na čelnicima G7 je da se dogovore je li i kada je Rusija dovoljno promijenila svoj kurs i kada će biti moguće vratiti se u situaciju u kojoj G8 može smisleno diskutirati", poručio je predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy. Istovremeno, ruski predsjednik Vladimir Putin kaže da je spreman sastati se kako s europskim čelnicima, tako i s američkim predsjednikom Obamom već krajem ovoga tjedna tijekom obilježavanja savezničkog iskrcavanja u Normandiji u Drugom svjetskom ratu, ali i s novoizabranim ukrajinskim predsjednikom Porošenkom koji bi također trebao nazočiti svečanosti u Francuskoj.

Smanjenje nezaposlenosti u EU-u?

Tijekom razgovora o vanjskoj politici čelnici G7 su kao nelegalne odbacili predsjedničke izbore održane u Siriji 3. lipnja i poručili da za Bašara al Asada "nema budućnosti u Siriji". Još jednom je osuđen nastavak nuklearnog programa i programa balističkih raketa u Sjevernoj Koreji dok je Iran pozvan da nastavi pregovore o svom nuklearnom programu i osigura punu suradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju. Dogovoreno je i jačanje suradnje u cilju borbe protiv terorista i radikaliziranih boraca koji se vraćaju iz Sirije i predstavljaju opasnost za sigurnost, ljudska prava i vjerske slobode, što se već pokazalo u samom Bruxellesu prilikom nedavnog napada na Židovski muzej. Drugog dana sastanka (05.06.) u Bruxellesu, lideri G7 na radnom doručku razgovaraju o stanju u globalnoj ekonomiji, s posebnim osvrtom na jačanje privrednog rasta, na suradnji i liberalizaciji u oblasti trgovine i smanjenje nezaposlenosti u svijetu. Iz EU-a već poručuju da će se broj nezaposlenih na njezinom teritoriju u razdoblju od 2013. do 2015. smanjiti za 1,6 milijuna. Zatim slijedi rasprava o energetici i osiguravanju sigurnih izvora energenata, gdje se očekuje da se, u svijetlu ukrajinske krize, Moskvi uputi poruka da se energenti "ne smiju koristiti kao političko oružje". Iako za ovaj sastanak čelnika G7 nisu planirane važne odluke, čeka se i jasna podrška najrazvijenijih zemalja borbi protiv klimatskih promjena u svijetu i priprema zajedničkog nastupa na "ključnoj" klimatskoj konfreneciji zakazanoj za kraj 2015. godine u Parizu. Na kraju sastanka u Bruxellesu čelnici G7 razgovarat će o razvojnim pitanjima, borbi protiv gladi i bolesti u svijetu.