Bit će to na neki način poseban sastanak na vrhu. Recimo, u Camp Davidu će po prvi put na međunarodnu političku scenu stupiti novoizabrani francuski predsjednik Francois Hollande. "Hollande će, isto kao i prilikom svog prvog službenog posjeta Njemačkoj, biti pod velikim pritiskom da ne učini ništa što bi moglo dovesti do raspada dogovorenog europskog fiskalnog pakta", kaže dr. Stewart M. Patrick, stručnjak za međunarodnu politiku iz Washingtona. No, sudionici sastanka na vrhu morat će se ipak pozabaviti zahtjevom socijalista Hollandea za usvajanjem pakta za gospodarski rast kao i s krizom u Grčkoj.

Inače, popis tema za ovaj summit koji neće potrajati ni punih 24 sata je dugačak: od opskrbe Afrike hranom i atomskog spora s Iranom preko povlačenja iz Afganistana i odnosa sa Sirijom i Sjevernom Korejom pa sve do zaštite klime. O svemu tome će razgovarati šefovi država i vlada Velike Britanije, Kanade, Francuske, Rusije, Njemačke, Italije i Japana sa svojim domaćinom, američkim predsjednikom Barackom Obamom koji će ih u petak i subotu (18. i 19.5.) ugostiti u svojoj predsjedničkoj rezidenciji u Camp Davidu. 

Smisao G8

Novoizabrani ruski predsjednik Vladimir Putin ovoga puta neće doći, nego šalje "samo" svog premijera Dmitrija Medvedeva. Dr. Patrick misli da to nije dobro za summit: "Bez Rusije G7 predstavlja zajednicu naprednih demokrata koji vjeruju u ljudska prava i imaju ista ili slična stajališta što se tiče globalne gospodarske situacije. Nasuprot tome, Rusija se pod Putinovom vladavinom kreće u autoritativnom smjeru i nije pouzdani partner u politički osjetljivim pitanjima." Upravo zato, smatra ovaj politički analitičar, bilo bi važno da se i Rusija ozbiljno uključi u rješavanje svih problema.

Zato se uvijek uvijek iznova postavlja pitanje koliko još uopće imaju smisla sastanci na vrhu skupine G8. S jedne strane, tih osam država predstavlja 15 posto svjetskog stanovništva, ali, s druge strane, ostvaruje dvije trećine svjetske gospodarske proizvodnje. Nadalje, riječ je o jednom labavom savezu, bez čvrste organizacijske strukture, zajedničkog financiranja i pravila. To je tijelo nastalo u 70-im godinama prošlog stoljeća za vrijeme naftne krize, a cilj mu je bila koordinacija djelovanja u gospodarskim i trgovinskim pitanjima. Danas se taj savez također bavi i političkim problemima. No, pri tome valja napomenuti da je, što se tiče gospodarskih tema, skupina G20 daleko utjecajnija, a u političkim pitanjima još uvijek glavnu ulogu igra Vijeće sigurnosti UN-a.

Prilika za bilateralne susrete

Bruce Jones, stručnjak za međunarodnu politiku na institutu Brookings, smatra da je G8 "spasilo 'arapsko proljeće'", jer je tu nastao proces u kojem zapadne sile trebaju jedan forum kako bi koordinirale gospodarsku i političku pomoć". Ovaj politički analitičar također vjeruje da bi bilo dobro proširiti skupinu G8, bilo stalnim članicama, u prvom redu novim gospodarskim silama, ili s povremenim sudionicima, ovisno o temi koja je na dnevnom redu. Ovo drugo rješenje se već primjenjuje. Tako je na sastanku ministara vanjskih poslova članica G8, koji su u travnju u Washingtonu obavljali pripreme za ovaj summit, izravno bio uključen i njihov turski kolega kada je bilo riječi o politici prema Siriji. I u Camp David su pozvani izvanredni gosti: šefovi država i vlada Benina, Etiopije, Gane i Tanzanije sudjelovat će u raspravama o opskrbi Afrike hranom. 

No, G8 sudionicima nudi i mogućnost neformalnog tematiziranja određenih pitanja na bilateralnoj razini. Bruce Jones ističe: "To je ponekad jednostavnije nego dogovoriti posebni formalni susret dva političara."