1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
KulturaNjemačka

"Gastarbeiter 2.0" - postmigrantska umjetnost u Berlinu

Begzada Kilian
20. travnja 2024

U berlinskoj galeriji Nova udruga za suvremenu umjetnost, nGbK, otvorena je izložba 12 umjetnika s područja bivše Jugoslavije „Gastarbeiter 2.0, Arbeit Means Rad“. Odaziv publike je bio velik.

Plakat izložbe Gastarbeiter 2.0
Plakat izložbe u stilu boravišne dozvoleFoto: neue Gesellschaft für bildende Kunst

Dugački red već pred samom galerijom u blizini berlinskog Alexanderplatza.  Ulaz blokira metalna građevinska skela sa crtežom fiktivnog krajolika, koji je asocijacija na dom Jelene Fužinato, jedne od 12 umjetnica i umjetnika koji sudjeluju na izložbi „Gastarbeiter 2.0."Arbeit Means Rad".

Već sam naslov je svojevrsna igra riječi koja bi se mogla prevesti kao „Arbeit znači rad“. Mnogo je rada uloženo u ovaj ambiciozni projekt, koji su realizirali berlinska galerija nGbK u suradnji s berlinskom organizacijom „Ambasada“ te galerijom „Manifesto“ iz Sarajeva, ali se rad očito isplatio. Rijetko kad je interes za jednu izložbu u nGbK bilo toliko veliko, dobar dio publike je dugo morao čekati da uopće uđe u prostorije galerije.

Za jednu  od organizatorica, kustosicu  izložbe Jelenu Vukmanović je to najveća nagrada: „Znali smo da ćemo imati dobar odaziv publike, ali da će biti ovako puno, nismo ni sami vjerovali“. Jelena, rođena u Prnjavoru tek četiri godine živi u Berlinu, je i jedna od umjetnica koja predstavlja svoj rad „Oktobar 2020-Mart 2024. Zidna postavka  više od stotinu kuverata koje je u to vrijeme dobivala od različitih njemačkih institucija, kako bi regulirala svoj boravak u Berlinu. „Ta pisma sam intuitivno sačuvala, ne znajući točno što ću s njima. Pokazala su se idealnim za ovu izložbu. To je taj nevidljivi birokratski rad mnogih „Gastarbeitera"  sudbina sličnih mojoj, koji pokazuju  kompliciranost njemačkog pravnog sustava“, priča mlada umjetnica  za DW.

Kustosica i umjetnica Jelena VukmanovićFoto: Begzada Kilian /DW

Pojam gastarbajter kao fenomen

Riječ gastarbajter je toliko uvriježen na prostorima bivše Jugoslavije, da je se ne mora prevoditi. Ideja same izložbe je da se objasni  postkolonijalna, postmigrantska ali i feministička perspektiva  fenomena  tzv. gastarbajtera. Selekcija umjetnika i radova petero kustosa, Hannah Marquardt , Andreja Mirčeva, Adne Muslije , Bojana Stojčića te Jelene Vukmanović je utemeljena na četiri težišta: transfer, simbioza, „alijenacija" i tijelo.

Umjetnici, njih dvanaest koji potiču s prostora  bivše Jugoslavije a žive u ili između područja iz kojeg dolaze  te u Berlinu, u svojim radovima obrađuju svoje asocijacije na riječ gastarbajter. Jelena Fužinato ovako objašnjava svoj rad „Zidarska kćerka“: „ To je definicija mog prisustva ovdje u Njemačkoj. Moj djed je u 60-tim godinama prošlog stoljeća bio gastarbajter u Hamburgu, moj otac je godinama ilegalno radio na njemačkim gradilištima. To je uveliko utjecalo na moje odrastanje a crtežom krajolika pokušavam unijeti nekakav osjećaj, emociju u tu robusnost".

Slično je i kod umjetnika Kemila Bektešija. Njegov rad pod nazivom „Sofra Shiqptare" je baziran na iskustvima njegove obitelji. „Ja se svojim radom igram sa stereotipom da su svi kosovski muškarci pekari. Moj otac je po struci pekar. Na mom apstraktnom crtežu je markirano 15 pekara u Berlinu koje  spajam  tačkama. Jedan od njih otvori pekaru, zaposli dva- tri rođaka koji zarade novac da otvore novu. Drugi rad je instalacija s isprepletenim đevrecima (pecivo slično perecu)  iz tih radnji u formi lanca, koji također simboliziraju tu umreženost i povezanost". 

Kemal Bekteši - umjetnost korijena u BerliinuFoto: Begzada Kilian /DW

Osobna suočavanja s pojmovima „Arbeit" i „Gastarbeiter"

Svaki rad na ovoj izložbi ima svoju povijest i poruku. Alma Gačanin svojim crtežima i fotografijama „The Good Life“ obrađuje svoje iskustvo rada kao stjuardesa, Mila Panić svojom duhovitom instalacijom  „Südost Paket" izlaže autobusne kotače pune proizvoda  koji se rado „švercaju“ na putovanjima autobusom od „kuće“ za Njemačku. Bojan Stojčić u svom višekanalnom videu „Die deutsche Turnkunst“, prikazuje gastarbajtere koji rade gimnastičke vježbe koje je osmislio Nijemac Friedrich Ludwig Jahn. Jahn je poznat po tome sto je fizičku kulturu koristio  kao metodu za jačanje njemačkog patriotskog duha,  to je Stojčićeva metaforička poruka spajanja fizičkog i političkog u pojmu rad.

Dejan Marković svojim radom „Aptiv Sindrom“ uspostavlja vezu s tkaljama izSrbije koje proizvode električne kablove za zapadnoeuropsko tržište: „Te žene rade u smjenama koje traju12 sati, 6 dana tjedno. Sustavnoi organizirana moderna eksploatacija. One  same su organizirale prosvjede protiv takvih uvjeta rada. Jedan od mojih radova na ovoj izložbi  je tapiserija, inspirirana plakatom  koji je daleke 1945. napravio jugoslavenski umjetnik i akademik  Đorđe Andrejević Kun. Na njemu se vidi radnica s podignutom rukom kao simbolom rada i otpora, tada naravno u drugom političkom kontekstu", objašnjava vizualni umjetnik porijeklom  iz Beograda, koji od 2008. godine živi u Berlinu.

Siniša Labrović, porijeklom iz Hrvatske, je u Berlin došao 2018. godine, bježeći, kako kaže „ od političko- socijalno- kulturalno-psihološke situacije koja je za njega postala neizdrživa.“ Svoj provokativni performance  pod nazivom „Work“ u kojem nastupa nag objašnjava ovako:„ Ideja je da pokažem kako je i dobar dio nas  modernih Gastarbeitera, postmigranata, prisiljen da ovdje radi  fizičke poslove, pa tjelesnim vježbama ironiziram  poze iz djela velikana povijesti umjetnosti“. Svojim radovima se predstavljaju i Adrijana Gvozdenović, Nadežda Kirćanski, Nikoleta Marković i Amir Siljadžić.

Siniša Labrović sa svojim novim provokativnim performanceomFoto: Begzada Kilian /DW

Izložba do kraja godine i u Sarajevu

U Berlinu se ova izložba može posjetiti do 13. lipnja ove godine. Organizatori su ponosni na to što je pripremljen i bogat prateći program, poput stručnog vodstva na njemačkom, engleskom i jezicima zemalja bivše Jugoslavije, te različitim performansima i radionicama. Važno im je i što će u galeriji  posjetiocima  na raspolaganju biti i vodiči za osobe sa oštećenjima sluha i vida, te audio- deskripcija izložbe. Sve usluge i ulaz su besplatni, zahvaljujući financijskoj podršci berlinske Senatske uprave za kulturu i društvenu koheziju.

Planirano je da se ista postavka prikaže i u sarajevskoj galeriji „Manifesto" do kraja ove godine. A nakon toga, ako se nađu donatori i sponzori, i u nekim drugim gradovima  zemalja bivše Jugoslavije.