Ivo Šegota je sa svojim partnerom Mladenom Kožićem još 2017. godine u zagrebačkom centru za socijalnu skrb izrazio želju da ih se procijeni kako potencijalnu udomiteljsku obitelj. Postupak procjene je pokrenut, no nakon nekog vremena i naprasno prekinut od strane Ministarstva demografije. U razgovoru za Deutsche Welle Šegota kaže kako su ih djelatnice centra kojem su se obratili, psihologinja i socijalna radnica, uvele u proceduru procjene jako profesionalno i ugodno primile pa su prošli opširne psihološke testove i razgovor o motivaciji za udomiteljstvo.

„Djelatnice centra su bile iskreno radosne da postoji interes za udomiteljstvo jer u Zagrebu kronično nedostaje udomitelja, a broj djece u sirotištima je ogroman. Nadamo se da ćemo tijekom 2020. završiti proceduru procjene i onda je sve na stručnjacima Centra za socijalnu skrb da nas spoji s konkretnim djetetom ili djecom kojima bi naša obitelj bila najbolja moguća udomiteljska obitelj. Jako se veselimo tome, jer već dugo čekamo, a jako dobro znamo koliko je puno napuštene djece zarobljene u sustavu. Vjerujemo da će Centar dati pozitivnu procjenu našeg znanja, vještina i kapaciteta da budemo udomiteljska obitelj koja će moći skrbiti za više djece", naglašava Šegota.

Povijesna presuda Upravnog suda

Iako je hrvatski Zakon o udomiteljstvu iz 2019. godine isključio istospolne parove s popisa onih koji mogu udomljavati djecu, krajem iste godine Upravni sud u Zagrebu donio je povijesnu odluku da istospolni partneri, molekularni biolog Ivo Šegota i sociolog Mladen Kožić imaju pravo udomiti dijete. Prema odluci suda, nadležno Ministarstvo demografije, koje je Šegoti i Kožiću odbilo zahtjev za obavljanje udomiteljstva, novu odluku utemeljenu na domaćem i međunarodnom zakonodavstvu treba donijeti u roku od 60 dana.

I dok su javnost i bivša predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović s odobravanjem dočekali tu odluku, Vlada baš i nije znala što bi s njom, pa se svaki komentar izbjegavao pod izgovorom da nadležno ministarstvo još nije zaprimilo odluku Upravnog suda. Odluka je početkom 2020. godine konačno i stigla, pa smo ovih dana od Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku konačno i dobili konkretniji odgovor.

Ministrica Vesna Bedeković još je jednom izbjegla komentirati odluku Upravnog suda, ali nam je njezina glasnogovornica Daria Marjanović izjavila kako je Ministarstvo odluku Upravnog suda zajedno sa spisom proslijedilo na postupanje nadležnom centru za socijalnu skrb. To de facto znači da je Ministarstvo naprosto prihvatilo odluku Upravnog suda te da se više neće opirati mogućnosti da Šegota i Kožić udome dijete.

Traba ocijeniti ustavnost zakona

I dok iz Ministarstva demografije poručuju kako se pri izradi Zakona o udomiteljstvu prvenstveno vodilo računa o najboljem interesu djeteta, doc. dr. Ivana Milas Klarić s Katedre za obiteljsko pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, smatra kako postoje osnove za ocjenu ustavnosti tog zakona u dijelu koji se odnosi na onemogućavanje istospolnim partnerima da udome dijete. Napominje i kako sva  relevantna svjetska istraživanja pokazuju da seksualna orijentacija roditelja/udomitelja/posvojitelja/ skrbnika ne utječe sama po sebi na dobrobit djeteta, odnosno da je za dobrobit djeteta ona irelevantna.

„Odluka suda morala bi se odraziti na izmjene zakonodavstva u pozitivnom smislu, ali ne znam možemo li to sa sigurnošću očekivati jer smo nebrojeno puta nažalost bili svjedoci otezanju ili nepostupanju prema odlukama suda. Što se tiče postupanja centara za socijalnu skrb, oni u pravilu postupaju prema uputama nadređenih, odnosno Ministarstva i teško je očekivati njihovo autonomno djelovanje“, ističe Milas-Klarić koja je kao stručnjakinja za obiteljsko pravo bila i pravobraniteljica za djecu RH.

Sudska odiseja se nastavlja

Šegota i Kožić prvu su bitku s državom dobili i vjerojatno će im biti omogućeno udomljavanje djece, ali još uvijek vode sudski spor protiv države jer im je zabranjeno pravo na posvajanje djece. Centar za socijalnu skrb još 2016. godine odbio je provesti procjenu podobnosti za posvojitelje.

„Ta tužba još nije riješena, ali se nadamo kako će i po tom pitanju 2020. biti naša sretna godina. Ne vidimo nijedan opravdani razlog zašto gej par, koji je u stabilnoj vezi, par koji se vjenčao sukladno hrvatskom Zakonu o životnom partnerstvu, ne bi mogao biti udomiteljska i posvojiteljska obitelj u Hrvatskoj. U velikoj većini država EU to je moguće već godinama i desetljećima", naglašava Šegota.

Dodaje i kako su zakonske promjene u smjeru širenja prava za LGBT osobe posljedica pola stoljeća opširnih znanstvenih istraživanja koja sva potvrđuju kako nema razlike za psihosocijalni razvoj djeteta ako ga odgaja obitelj sačinjena od žene i muškarca ili žene i žene ili muškarca i muškarca.

Dobrobit djeteta

„Osnovno je pitanje zašto se naša država, unatoč deklarativnom pozivanju na društvo znanja, u ovom slučaju ne uskladi s općeprihvaćenim znanstvenim spoznajama, već podilazi neutemeljenim strahovima i predrasudama", upozorava Šegota.

Milas Klarić podsjeća kako Konvencija o pravima djeteta ne određuje osobine udomitelja ili posvojitelja u smislu seksualne orjentacije. „Temeljno načelo postupanja jest zaštita dobrobiti djeteta. To znači svakog pojedinog djeteta, u svakom slučaju kada se o njemu odlučuje. Uzimajući u obzir navedeno, kao i ukupnost važećeg hrvatskog zakonodavstva (odredbe Ustava RH, Obiteljskog zakona, Zakona o istospolnim zajednicama i Zakona o suzbijanju diskriminacije), smatram da istospolni partneri ne bi smjeli biti isključeni iz mogućnosti udomljavanja i posvajanja djece u RH. Dakako, ako ispunjavaju sve ostale zakonom predviđene pretpostavke za udomiteljstvo ili posvojenje“, zaključila je Milas Klarić.