Iako već stoljećima žive u Europi, Romi i Sinti su ostali prepoznatljiva i samostalna etnička skupina. To se prije svega odnosi na njihov jezik kojeg su zadržali Romi diljem Europe. I upravo na temelju jezika znanstvenici su dosada nagađali porijeklo ove etničke skupine koja se u gotovo svim zemljama Europe ubraja među najbrojnije nacionalne manjine. Još u 18. stoljeću lingvisti su otkrili sličnosti romskog s indijskim sanskrtom što ih je ponukalo da donose zaključke o porijeklu ovog naroda.

Postojbina - sjeveroistok Indije

Sada su nepobitni dokaz javnosti predstavili znanstvenici ali ne lingvisti nego genetičari. U studiji nedavno objavljenoj u časopisu "Current Biology" međunarodna skupina genetičara, među kojima je i profesor Manfred Kayser sa Sveučilišta u Rotterdamu, podržala je teoriju o porijeklu Roma. "Našom studijom smo uspjeli potvrditi ne samo porijeklo Roma nego ograničiti područje s kojeg ovaj narod potječe, a to je sjeveroistok Indije", objašnjava Kayser u razgovoru za Deutsche Welle. Studija pruža i osnovu za vremensko ograničavanje iseljavanje Roma. "Iseljavanje iz Indije je započelo prije otprilike 1500 godina. Čini se da je prije 900-tinjak godina negdje na prostoru današnjeg Balkana počelo račvanje na istočne i zapadne skupine europskih Roma", objašnjava Kayser.

Nema pouzdanih podataka

Danas u Europi živi oko 11 milijuna Roma. Pouzdanih podataka međutim nema. Njemačko središnje vijeće Sinta (kako se u Njemačkoj naziva jedna podskupina Roma nastanjenih u srednjoj Europi i na sjeveru Italije) i Roma broj pripadnika ovog naroda u Njemačkoj procjenjuje na oko 70.000. No tu se ne ubrajaju Romi iz balkanskih zemalja koji u posljednje vrijeme pojačano dolaze u Njemačku.

Najveće romske grupe u Europi i dalje žive u Srbiji, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Španjolskoj. Nova studija je donijela i nova saznanja o romskoj skupini u Španjolskoj. Naime, dugo se vjerovalo da su španjolski Romi, zbog svojih brojnih specifičnosti, u Europu stigli preko afričkog kontinenta. Sada su te pretpostavke na temelju brojnih genetskih uzoraka iz cijele Europe, odbačene.

Lingvisti ne vide senzaciju

No iako su genetičari na novu studiju vrlo ponosni, njihovi kolege lingvisti ne govore o nekoj prevelikoj senzaciji. "Sa stanovišta lingvistike smo dosad saznali mnogo više o Romima nego na temelju genetičkih spoznaja", kaže Yaron Matras, profesor lingvistike na Sveučilištu u Manchesteru. "Genetika je samo potvrdila ono što je lingvistika znala već odavno", dodaje Matras. Lingvističke studije su već odavno dokazale da je valu iseljavanja sa sjeveroistoka Indije prethodio val migracije iz središnje Indije prema sjeveru. No i lingvisti priznaju da su genetičke studije pozitivan doprinos učvršćenju spoznaja dobivenih jezičnim analizama.