Poslije više mjeseci rada, konzultacija, mijenjanja teksta, suglašavanja rječnika i balansiranja između različitih pozicija zemalja članica, Europska komisija je usvojila Strategiju za „vjerodostojnu perspektivu proširenja i pojačan EU-angažman na Zapadnom Balkanu". U najkraćem, strategija predviđa mogućnost novog proširenja 2025. godine, uz ispunjavanje svih kriterija Europske unije.

„Pristupni pregovori već se odvijaju sa Srbijom i Crnom Gorom. Uz snažnu političku volju, provođenje stvarnih i održivih reformi i konačna rješenja u sporovima sa susjedima. One mogu potencijalno biti spremne za članstvo s perspektivom 2025. godine", stoji u službenom tekstu Strategije.

Juncker: Indikativno vrijeme

Već na prvo čitanje jasno je da je, uz velike ograde, 2025. godina zadržana u Strategiji da se ne bi izgubila kredibilnost i razvodnila povijesna najava predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera o Strategiji kao „vjerodostojnoj perspektivi pristupanja Srbije i Crne Gore do 2025. godine". Tijekom samog predstavljanja tog dokumenta u Strasbourgu primjetno je bilo da 2025. godina nije bila ni „datum", ni „cilj" niti „rok" – već „okvirna mogućnost", „indikativni okvir" ili tek „podstrek".

„Pogrešno je pretpostaviti da smo Europska komisija i ja rekli da Srbija i Crna Gora moraju biti u EU-u do 2025. Ne, to je samo indikativno vrijeme i ohrabrenje, tako da te zemlje rade snažno i prate taj put", izjavio je Juncker povodom predstavljanja Strategije proširenja.

Gdje su nestali datumi?

U tekstu Strategije navodi se da su Srbija i Crna Gora trenutno najdalje otišle u procesu pristupanja, a da Albanija i Makedonija prave značajne korake na svom europskom putu.

„Komisija je spremna pripremiti preporuke za otvaranje njihovih pristupnih pregovora na osnovama ispunjenih uvjeta. Komisija će početi spremati mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo čim dobije kompletne odgovore na upitnik. S održivim napretkom BiH bi mogla postati kandidat za članstvo. Kosovo ima mogućnost za održiv napredak kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i napredak ka europskom putu, kada to dozvole objektivne mogućnosti", navodi se u dokumentu.

Činjenica da su se u finalnom tekstu „izgubili" svi datumi (osim bojažljivo spomenute 2025. godine) koji su postojali u prvobitnim nacrtima, a koji su se odnosili na konkretne vremenske odrednice u procesu eurointegracija za sve zemlje sa Zapadnog Balkana, govori u prilog najavama iz Bruxellesa da su zemlje članice s Njemačkom na čelu, u velikoj mjeri protiv davanja datuma odnosno vremenskog obvezivanja EU-a i oročavanja reformskog napretka u procesu proširenja.

Reforme, ali i interesi

Iako nova Strategija „perspektive proširenja" nije čvrsto vremenski određena – kako se u prvi mah očekivalo – ona ipak predstavlja jasno pruženu ruku Europske unije i zajedničku perspektivu EU-integracija za sve zemlje Zapadnog Balkana.

„S političke strane Strategija sadrži ohrabrenje i motivaciju političkoj eliti u zemljama kandidatima i mogućim kandidatima u smislu da govori o tome da je ta regija sastavni dio europskog integracijskog procesa, a ne više, kao što se često događalo u prošlosti, kao nešto što je izvan tog procesa, nekakva vrsta tuđeg susjedstva", kaže direktor briselskog ureda njemačkog Instituta za međunarodna i sigurnosna pitanja (SWP) Dušan Reljić.

U razgovoru za DW Reljić ocjenjuje da je spominjanje 2025. kao godine kada bi moglo doći do sljedećeg proširenja Unije, više „točka orijentacije", a manje „obvezujuća odrednica" za EU. „Sve će ovisiti o tomu do koje mjere će zemlje kandidati moći ispunjavati uvjete, a s druge strane mora postojati spremnost zemalja članica EU-a da se ispuni obećanje o brzom ulasku tih zemalja", kaže Reljić.

Ponovo važna geopolitika

Uvjeti nužni za napredak na putu prema Europskoj uniji više puta su napomenuti u novoj Strategiji i zajednički su za cijelu regiju. Fokus je i dalje na vladavini prava, borbi protiv korupcije, ekonomskim reformama i ovoga puta najviše spominjanim bilateralnim pitanjima.

„Sva otvorena bilateralna pitanja moraju biti riješena prije ulaska u EU. Europska unija će jednostavno odbiti uvoženje neriješenih statusnih pitanja", upozorio je povjerenik za pregovore o proširenju Johannes Hahn.

Međutim, puko ispunjavanje uvjeta neće biti jedino, a možda čak ni presudno za proces novog proširenja EU-a. Na to da pretpristupna politika i proces širenja EU-a nisu „egzaktna znanost", već politički proces koji je u velikoj mjeri zasnovan na interesima, upozorava i Dušan Reljić. „Mislim da sada, imajući u vidu da je geopolitika ponovo postala zanimljiva u međunarodnim odnosima zbog vlade predsjednika Trumpa i predsjednika Putina, kao i zbog strašnog nazadovanja u Turskoj – zbog svega toga se EU malo više brine da pojača stabilnost i zato se i više trudi da zemlje Zapadnog Balkana ipak što prije dovede pod svoje okrilje", kaže Reljić za DW. On dodaje da postoji mogućnost i da izlazak Velike Britanije iz EU-a potakne proširenje, kako bi jedan odlazak bio nadoknađen dubljom integracijom i daljnjim širenjem Europske unije.

Pristupanje Zapadnog Balkana – EU-investicija

I dok zemlje Zapadnog Balkana sada razmatraju tekst Strategije pokušavajući naći svoje mjesto na putu ulaska u EU, a mnoge se pred Bruxellesom utrkuju da se pokažu, bar na riječima, kao „najbolji đaci", u Europskoj komisiji inzistiraju na tome da se može govoriti samo o jedinstvenoj perspektivi proširenja za sve u regiji. To je posebno naglasila šefica EU-diplomacije Federica Mogherini, rekavši da će regija „ili zajedno uspjeti ili zajedno podbaciti".

U Institutu za međunarodna i sigurnosna pitanja kažu da političke elite i vlade zemlja regije imaju interes i potrebu da svojim biračima pokažu da najbrže i najbolje napreduju, što jest legitimna želja – ali da ona po neki put nije u skladu sa stvarnim rezultatima.

„U Bruxellesu i glavnim gradovima zemalja Europske unije s manje emocija se gleda na želje i potrebe zemlja Jugoistočne Europe, a najviše se gleda na raspoloženje stanovništva kod kuće, koje posljednjih godina, na valu populizma i netrpeljivosti prema strancima i uz geopolitička strahovanja, nema više tu izraženu solidarnost koja je postojala kada je pao Berlinski zid. Sve to bi trebalo uskladiti i pronaći način da se to ispriča biračima kod kuće, a da se istovremeno ne naprave greške koje bi mogle potaknuti populizam kod kuće", kaže Dušan Reljić.

Za to vrijeme, svjesni situacije u zemljama-članicama, u EU-u naglašavaju da nova Strategija ne donosi spuštanje kriterija, niti omogućava prečice na putu ka članstvu. „Želimo vidjeti proširenje na Zapadni Balkan, ali ne želimo vidjeti ulazak bez ispunjavanja uvjeta. Oni još nisu ispunili uvjete, a neki su daleko od toga", smatra predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.

„Da se drugi ne umiješaju"

Pored jasne poruke vjerodostojnog i na ispunjavanju kriterija zasnovanog napretka, put zemalja članica, ali i put regije, uz novu Strategiju poslana je i poruka jedinstva, obostrane dobrobiti i zajedničke budućnosti EU-a i Zapadnog Balkana.

„Pristupanje je najbolja sigurnosna politika za građane Europe – čvrsta i zasnovana na postignućima. Perspektiva članstva Zapadnog Balkana u EU je u našem sigurnosnom i ekonomskom interesu. To je geostrateška investicija u jaku i ujedinjenu Europu, zasnovanu na zajedničkim vrijednostima. Ne smijemo ostaviti prostora da se drugi pred našim vratima umiješaju", izjavio je povjerenik Hahn predstavljajući Strategiju i zastupajući buduću politiku proširenja.

Zemlje-članice EU-a ponovo će razmatrati Strategiju Europske komisije i svoj sud dati najvjerojatnije na Europskom vijeću u lipnju. Na zemljama Zapadnog Balkana ostaje da zasuču rukave i već u idućim mjesecima pokažu koliko mogu uraditi na putu ka članstvu u Europskoj uniji.