Veze bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera i Kremlja su duboke. Njemački socijaldemokratski političar i kancelar u razdoblju od 1998. do 2005. i u prošlosti je u mnogo navrata branio svog prijatelja Vladimira Putina tvrdeći kako se radi o "stopostotnom demokratu".

Vjernost Putinu na zgražanje javnosti

Svoju vjernost ovaj pravnik iz Hannovera je naplatio nizom vrlo unosnih položaja u ruskim državnim energetskim kompanijama poput Gazproma ili Rosnefta. Njemačka javnost je godinama rubno pratila ove Schröderove sporne aktivnosti ali sve je ostajalo na pojedinačnim kritikama.

Javnost je s vremena na vrijeme kritizirala aktivnosti pojedinih političara nakon odlaska s dužnosti, ali tu Schröder nije iznimka. Uzbuna je nastala nakon 24. veljače i ruskog napada na Ukrajinu kada je bivši socijaldemokratski kancelar, na zgražanje javnosti ali i vlastiti stranke, odbijao osuditi ovaj napad i uvijek iznova uzimao svog prijatelja iz Kremlja u obranu. A to radi i do danas.

Oduzeto pravo na ured i zaposlene

Zbog toga je Odbor za proračun Bundestaga u svibnju prošle godine donio odluku o oduzimanju prava bivšem kancelaru na financiranje ureda i petero zaposlenih. Odluka doduše nije obrazložena Schröderovim sramotnim aktivnostima za Kremlj nego se oslanjala na prije donesenu odluku po kojoj bivši kancelari (i kancelarka) imaju pravo na financirani ured jedino ako su njihove aktivnosti povezane s bivšom funkcijom. Recimo kada je u pitanju preuzimanje pokroviteljstva nad nekom manifestacijom ili udrugom ili pak kada bivši kancelar/kancelarka u tom svojstvu drži govore.

U slučaju Gerharda Schrödera se to nije moglo razaznati. Tomu treba pridodati da su Schrödera, nakon njegove podrške Putinu i nakon napada na Ukrajinu, svojevoljno napustili svi zaposleni u njegovom uredu. Oni su raspoređeni na druga radna mjesta.

Bundestag smije sam odlučiti

79-godišnji političar je na ovu odluku uložio žalbu koju je Upravni sud u Berlinu sada odbacio. "Bundestag smije sam odlučiti na što će potrošiti novac", stoji u obrazloženju sudske odluke. U obrazloženju se također navodi kako, doduše, postoji 50-godišnja praksa stavljanja ureda i osoblja na raspolaganje za bivše predsjednike vlada, ali da iz toga ne proizlazi pravo koje se može izboriti sudskim putem.

Bivši kancelar se sada može žaliti na ovu odluku. Njegovi odvjetnici su objasnili kako njihov klijent nije htio izlaziti pred sud, ali da mu je onemogućeno rješavanje problema razgovorom.

Skupi bivši kancelari i kancelarke

Gerhard Schröder iza sebe ima i postupak za izbacivanje iz stranke koji je pokrenula njegova lokalna podružnica SPD-a. Stranačko povjerenstvo je međutim odlučilo da bivši kancelar i bivši predsjednik stranke smije ostati u stranci uz obrazloženje da "nije naštetio stranci".

Spor oko oduzimanja prava na ured Gerhardu Schröderu je iznova potaknuo i raspravu o ovom pravilu. Primjerice, Schröderov ured je porezne obveznike u 2021. stajao, kako proizlazi iz odgovora na jedan upit zastupničkog kluba AfD-a,  419.000 eura.

A još je skuplja Schröderova nasljednica Angela Merkel. Njezin ured s devet zaposlenih godišnje košta 648.000 eura.

nk(dpa)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu