1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Glas iz Praga protiv ruske propagande

27. kolovoza 2022

Radio Slobodna Europa, koji financira SAD, dopire do milijuna ljudi na istoku Europe. Novinarski rad postao je teži nakon ruske invazije na Ukrajinu. Sve pomalo podsjeća na Hladni rat.

Hauptsitz von Radio Free Europe in Prag
Foto: picture-alliance/dpa/M.Kamaryt

Volodimir Mihajlov spakirao je svoj kofer za boravak od šest tjedana kada je u veljači iz Kijeva krenuo u Prag. Ovaj ukrajinski novinar tada nije znao da će ostati znatno duže. On od 2020. godine radi za televizijsku postaju na ruskom jeziku Nastojaščeje Vremja, u prijevodu „sadašnjica". Centrala se nalazi u Pragu, kamo je Mihajlov doputovao radi usavršavanja. Kada je 24. veljače počela ruska invazija na Ukrajinu, on i njegove kolegice i kolege bili su šokirani. „Jedan prijatelj mi je pisao da se u mojoj stambenoj četvrti čuju eksplozije. Na društvenim mrežama sam vidio slike vojne tehnike na ulicama Kijeva", prisjeća se Mihajlov.

Toga je dana postaja Nastojaščeje Vremja emitirala skoro 24 sata uživo. Mihajlov je tri sata vodio posebnu emisiju o ratu, nakon toga je preuzeo njegov kolega. Povremeno je pogledavao na svoj mobitel i čitao poruke svojih prijatelja iz Kijeva. „Nije bilo jednostavno nakon toga samo nastaviti voditi emisiju. Moj glas nije bio tako čvrst kao inače."

Medij koji financira SAD

TV-postaja Nastojaščeje Vremja pripada medijskoj kući Radio Slobodna Europa (Radio Free Europe/Radio Liberty), koju financira SAD. Ona je osnovana za vrijeme Hladnog rata kada je SAD želio doprijeti do ljudi u istočnoeuropskim i srednjoazijskim komunističkim državama. Od 1995. godine Radio Slobodna Europa ima sjedište u Pragu i ondje proizvodi emisije i online-sadržaje za 23 zemlje na 27 jezika – za regije u kojima je sloboda medija znatno ograničena.

Ured Radija Slobodna Europa u Moskvi sada je zatvorenFoto: Anton Sergienko/RFE/AP/picture alliance

Unatoč tome što novac dolazi od američkog Kongresa u Washingtonu, novinarke i novinari su neovisni, ističe šef te medijske kuće Jamie Fly. „Isto kao i druge postaje za inozemstvo, kao što je Deutsche Welle, mi vrlo ozbiljno shvaćamo svoju neovisnost. Imamo kontrole koje jamče da nam nijedan američki dužnosnik ne može diktirati što i kako trebamo izvještavati." Uloga Radija Slobodna Europa nije širenje određene slike o SAD-u, kaže Fly i dodaje: „Mi izvještavamo o temama koje su važne za publiku u određenim zemljama."

Novinari u ilegali

Od početka rata u Ukrajini rad ove televizijske postaje postao je opasniji. U travnju je u ruskom napadu na Kijev poginula novinarka Vira Hirih, koja je izvještavala za Radio Slobodnu Europu. U Rusiji je sada slobodno izvještavanje postalo nemoguće. Novinarke i novinari koji odande šalju materijale za Radio Slobodnu Europu mogu raditi još samo potajno. Postaja je zatvorila svoj studio u Moskvi.

Pojedini članovi moskovske redakcije napustili su Rusiju i sada rade u Pragu. Među njima je i radijska voditeljica Marjana Toročešnikova. Ona je već 2021. došla u češki glavni grad, kada je novinarski rad u Rusiji postajao sve teži. U Moskvi je ostavila supruga i odraslu kći. Kaže da njezin muž voli svoj posao u Moskvi i da ne bi tako lako mogao dobiti radnu dozvolu u EU-u. On ju je nedavno posjetio u Pragu: „Mi se redovito sastajemo na neutralnom terenu – kao u filmovima o tajnim agentima."

SAD govori Rusima na ruskom

03:23

This browser does not support the video element.

Zaobilaženje cenzure

Njezin posao u Pragu više nije isti kao u Moskvi, kaže Marjana Toročešnikova. Sugovornike u svoje emisije uključuje uglavnom preko Skypea ili Zooma. „Rijetko dolazi netko k meni u studio. To su onda, primjerice, ljudi koji su iz političkih razloga otišli iz Rusije."

Unatoč otežanim uvjetima rada, zanimanje za program ove postaje je nesmanjeno. Od početka rata program dopire do tri puta više ljudi nego prije, kaže direktor Fly. I to unatoč tome što u Rusiji nije tako jednostavno primati te sadržaje. Internetska stranica Radija Slobodna Europa je ondje blokirana, a društvene mreže poput Facebooka i Instagrama su proglašene ekstremističkima i službeno zabranjene. „Zato više puta dnevno mijenjamo adresu naših internetskih stranica kako bi bili brži od cenzora iz Kremlja", objašnjava on.

Mnogi ljudi u Rusiji koriste i tzv. VPN-Clients, pomoću kojih se može izbjeći blokada. „Mi vidimo da naša ruska publika koristi te alate. Ali to je igra mačke i miša. Pokušavamo biti brži od cenzora. Ali i oni poboljšavanju svoju tehniku kako bi blokirali naše internetske stranice."

Sve to pomalo podsjeća na Hladni rat, kada su SSSR i njegovi saveznici ometali emitiranje programa Radija Slobodna Europa koji je zbog toga redovito morao mijenjati frekvencije. „Korisnici imaju slična iskustva kao nekada. Oni moraju poduzeti dodatne napore kako bi došli do neovisnih informacija", kaže Jamie Fly.

ajg/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi

Više o ovoj temi

Prikaži više članaka