Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) obilježava 10. listopada kao Svjetski dan mentalnog zdravlja. Cilj je „podizanje svijesti o pitanjima mentalnog zdravlja širom svijeta i mobilizacija napora za podršku mentalnom zdravlju".

Mnogi se, uključujući i SZO, već́ desetljećima zalažu za reformu zaštite mentalnog zdravlja. Ove godine naglašavaju da prava bura događaja, od pandemije koronavirusa do gospodarskih kriza, ima veliki utjecaj na mentalno zdravlje širom svijeta.

Prema Svjetskom izvještaju o mentalnom zdravlju objavljenom u lipnju, depresija i anksioznost porasli su za 25 posto u prvoj godini pandemije, čime je broj ljudi koji žive s mentalnim poremećajem dostigao skoro milijardu.

„Usluge psihijatrijskih službi su se ozbiljno poremetile proteklih godina, a jaz između potrebnog i stvarnog tretmana u liječenju mentalnog zdravlja se povećao", rekao je glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije za DW.

Posebna inicijativa za mentalno zdravlje

Kako se na to reagira? Svjetska zdravstvena organizacija je 2020. godine osnovala Posebnu inicijativu za mentalno zdravlje. To je najambiciozniji program SZO-a za mentalno zdravlje do sada, koji ima za cilj povećani pristup uslugama mentalnog zdravlja za 100 milijuna ljudi u 12 zemalja, uključujući Ukrajinu, Jordan i Zimbabve.

„Mnoge zemlje imaju vrlo zastarjele mandate službi za mentalno zdravlje. Radimo sa zemljama na promjeni njihovih pristupa kako bi se povećala dostupnost podrške“, rekla je za DW Alison Schafer, savjetnica u Odjelu za mentalno zdravlje SZO-a.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od kada je u siječnju 2020. pokrenuta inicijativa, pet milijuna ljudi više ima pristup mentalnom zdravlju i psihosocijalnoj podršci. Psihosocijalna podrška uključuje izgradnju obiteljskih i lokalnih mreža oko ljudi kojima je potrebna podrška.

„Trebalo nam je dvije i pol godine za pokretanje inicijative, ali sada očekujemo sve veći napredak u proširenju usluga kako bi što više ljudi moglo dobiti podršku", rekla je Schafer.

Jedan od najvećih uspjeha do sada je pružanje psihosocijalne podrške tokom kriza, kao što su pandemija covida-19 ili sukobi u Ukrajini i na Filipinima.

„Imamo najneposredniji utjecaj na ljude ovdje. Ključ je u pružanju psihosocijalne podrške ljudima koji prolaze kroz krizu", rekla je Schafer. Ona je također navela i prve uspjehe u zemljama poput Paragvaja, koje su omogućile konzultacije s psihijatrima putem video poziva. Tokom pandemije koronavirusa video konzultacije su bile posebno efikasne u održavanju podrške zajednice.

„Zvuči prilično jednostavno, ali ono što je nedostajalo je infrastruktura“, napomenula je Schafer.

Pristup na temelju globalne slike

Ona je rekla da je jedinstvenost Specijalne inicijative SZO-a za mentalno zdravlje utemeljena na načelu koje se zasniva na širokom uvidu.

„Ne postoji samo jedan način pristupanja uslugama i podršci za mentalno zdravlje. To zahtijeva širu perspektivu od dosadašnje, ne samo fokusiranje na pojedinačne intervencije ili grupe, već́ na čitav sustav usluga mentalne i srodne zdravstvene zaštite. Usluge se mogu ponuditi u zdravstvu, ali i u školama, organizacijama u zajednici, vjerskim zajednicama, grupama i tvrtkama", rekla je ona za DW.

Jedan od ciljeva inicijative je fokusiranje na pružanje podrške rizičnim skupinama. One, između ostalog, obuhvaćaju ljude koji doživljavaju diskriminaciju ili kršenja ljudskih prava, uključujući i pripadnike LGBT zajednice.

„Već́ vidimo prve uspjehe. Na primjer, pomažemo ljudima da shvate da seksualna privlačnost između osoba istog spola nije mentalni poremećaj, a te bi osobe mogle biti izložene većem riziku od narušavanja mentalnog zdravlja zbog društvene stigme i diskriminacije, pa im je potrebna podrška", rekla je Schafer.

I naglasila da uspjeh počiva na zasnivanju podrške mentalnom zdravlju na znanstvenim dokazima, na desetljećima učenja i na pravima osoba koje žive s mentalnim zdravstvenim problemima i psihosocijalnim invaliditetom. Ali inicijativa nije prošla bez političkih izazova.

„Neke zemlje su otišle dalje u svom napretku", rekla je Schafer. „Specijalna inicijativa SZO-a za mentalno zdravlje radi na olakšavanju takvih promjena kako bi proširenje usluga u radu na očuvanju mentalnog zdravlja moglo biti održivo i kako bi se još više unaprijedilo."

Lokalni programi i trajna podrška

Inicijativa SZO-a bilježi prve uspjehe, ali projekt završava 2023. Nije jasno što će se nakon toga dogoditi s mrežama podrške mentalnom zdravlju.

Renee Eloundou, konzultantica za borbu protiv diskriminacije u berlinskoj savjetodavnoj organizaciji Izvori nade, kritična je prema inicijativama za mentalno zdravlje koje imaju određeni rok trajanja.

„Pomoć́ koja je ljudima potrebna nema krajnju točku. Ljudima je vrlo teško nositi se s mentalnom nestabilnošću. Potrebno je vrijeme da se ljudi otvore i progovore. Potrebno je vrijeme da se uspostavi mreža podrške", rekla je Eloundou za DW.

Njena organizacija pruža savjetovanje i podršku migrantskim zajednicama u Njemačkoj. Veza između problema mentalnog zdravlja i diskriminacije, rekla je Eloundou, je vidljiva.

„Ljudi koji doživljavaju diskriminaciju često se stide ili sami sebe vide kao dio problema. Osjećaju se otuđenima od službenih struktura, što ih izolira i povećava mogućnost stvaranja psihičkih problema“, rekla je ona.

U organizaciji 98 posto tima čine crnkinje koje su u Njemačku došle kao odrasle osobe. Eloundou je naglasila kako je važno da psihosocijalnu njegu vode ljudi iz istih zajednica kao i oni kojima se pokušava pomoći. „Angažiranje zajednice je nužno. Članovi tima imaju slična iskustva s diskriminacijom, pa se lako mogu povezati s nekim i analizirati signale psihičkih poteškoća. Takav pristup pomaže u izgradnji povjerenja u sferi mentalnog zdravlja", rekla je Eloundou.

„Ako se želite baviti pitanjima mentalnog zdravlja, morate surađivati i sa zajednicama i sa stručnjacima “, dodala je ona. „Onda možete postići trajnu promjenu."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu