Imenovanje novog mandatara za sastav Vijeća ministara BiH Stranka demokratske akcije (SDA) uvjetuje usvajanjem i slanjem Godišnjeg nacionalnog plana (GNP) za NATO u Bruxelles. No uz to sporan je i zahtijev Hrvatske demokratske zajednice BiH za donošenjem novog izbornog zakona. Oko GNP-a se ne slažu SDA, koja je za približavanje BiH NATO-u, i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji se protivi slanju GNP-a, inzistirajući na vojnoj neutralnosti BiH po uzoru na Srbiju. Istovremeno formiranje vlasti na nivou Federacije BiH uvjetuje HDZ BiH koja ne inzistira na slanju GNP-a, ali traži promjene Izbornog zakona kako bi se spriječilo preglasavanje Hrvata u BiH.

Ove nesuglasice samo su dio čitave serije političkih problema koji opterećuju BiH još od 2006. godine, kaže politički analitičar Adnan Huskić. On u razgovoru za Deutsche Welle napominje da je tada došlo do „fundamentalne promjene političke dinamike" u zemlji. „Do te promjene je došlo izlaskom međunarodnog faktora koji je bio aktivnan sudionik političkih zbivanja u BiH, odnosno jedna vrsta korektiva. Od smanjenog prisustva međunarodne zajednice u BiH, koja ranije nije dopuštala blokade sustava vlasti, političari u ovoj zemlji do danas rade praktično što žele, a žele vlast po svaku cijenu", kaže Huskić.

Građani ni ne primjećuju da nema vlade

Na nivou države funkcionira tek Vijeće ministara BiH u starom sazivu. Državni Parlament ne zasijeda, iako su imenovana rukovodeća tijela Predstavničkog i Doma naroda. U Federaciji BiH još nije formirana nova vlada, jer HDZ BiH insistira na promjenama Izbornog zakona. Vlast funkcionira u Republici Srpskoj (RS) i federalnim kantonima. „Dva nivoa koja trenutno nemaju formiranu vlast su u stvari jedina dva nivoa koja počivaju na principu podjele vlasti, dakle federalni i državni nivo. Ti nivoi inače imaju ograničene ili skučene ovlasti tako da se pravi efekti njihovog nefunkcioniranja u dnevnom životu građana još ne osjećaju", kaže Adnan Huskić.

A građani, bez obzira na to u kojem entitetu ili kantonu žive i kojem narodu pripadaju, iznose ozbiljne kritike na račun vlasti. Neformiranje vlasti nije naročito utjecalo na promjenu stanja u BiH – ono je i dalje jednako loše. „Ništa se u životu pojedinca nije promijenilo u odnosu na vrijeme kada smo imali formiranu vlast. To mnogo govori o stanju u državi. Sve teče po nekom već ustaljenom sistemu. Građani se liječe putem sms poruka, jer je zdravstvo zakazalo, mirovinski fondovi su sve prazniji, a omladina odlazi", kaže D.D. iz Istočnog Sarajeva.

Interesi mladih na dnu dna

Neprovođenje izbornih rezultata omladinu dodatno podstiče na razmišljanja o odlasku iz BiH, kaže A.H. „To je odraz kaotičnog stanja i sustava koji će još dugo biti takav - apsurdan i na rubu raspada. Za Bosance i Hercegovce to je samo još jedan u nizu pokazatelja da su društveni napredak i razvoj zasad daleka budućnost. Za nas mlade to je podsjetnik na činjenicu da naši interesi nisu ni na dnu liste prioriteta aktuelne vlasti", kaže A.H.

No veliki gubitak zbog neformiranja vlasti se u Sarajevu ne osjeća, kaže E.H. „I kada imamo vlast nije puno drugačije. U BiH se i s vlasti i bez nje sve odvija stihijski i po nekoj inerciji, a građani imitiraju normalan život sve dok im ne zatreba liječnik, odvjetnik ili policija", kaže E.H.

Svjesna blokada

Banjalučki sociolog Ivan Šijaković kaže da se neformiranjem vlasti građanima i biračima ustvari poručuje da njihov glas nema nikakav značaj niti utjecaj na političare i njihove strukture. „To znači da političari nemaju ni minimalan stupanj svijesti i odgovornosti za svoje postupke te da institucije nisu u stanju rješavati političke probleme. Građani su sve više svjesni slabosti države i neizvjesnosti za normalan život zbog čega su prisiljeni sami se snalaziti kako znaju, dok se u Bruxellesu i Washingtonu stvara dojam da je BiH nerješiv problem, neka vrsta europske 'crne rupe' koja nije u stanju ispuniti osnovne kriterije za približavanje Europskoj uniji (EU)", kaže Šijaković.

Za koordinatora Inicijative za monitoring europskih integracija BiH Rasima Ibrahimagića je jasno da su za zastoj na putu evropskih integracija krive političke partije koje su se poslije izbora proglasile pobjednicama: "One su sasvim svjesno blokirale rad zakonodavnih organa koji imaju legitimitet da rade na ispunjenju prioriteta iz Mišljenja EK", kaže Ibrahimagić.

Bodo Weber: BiH treba dugoročnu strategiju

Da bi na međunarodnom planu, posebno u smislu europskih integracija, BiH i te kako mogla osjetiti posljedice neprovođenja izbornih rezultata i nerada državnih isntitucija, smatra i njemački politolog i stručnjak za Balkan Bodo Weber. On kaže da je jasna poruka koju vođe parlamentarnih stranaka BiH, odnosno politički predstavnici kojima je navodno cilj da zemlju odvedu u Europsku uniju (EU), šalju time što ni godinu dana nakon općih izbora nisu uspjeli formirati vlast.

„Bruxelles je u proljeće uvjetovao objavljivanje Mišljenja Europske komisije (EK) o Bosni i Hercegovini upravo formiranjem vlasti. Dakle, da je EU ostala dosljedna, BiH ove godine ne bi dobila taj dokument Komisije, što je na kraju ipak učinjeno. No nakon tog, posljednjeg u nizu ustupaka Bosni i Hercegovini u posljednjih deset godina, budući da vlada nije uspostavljena Europsko vijeće neće ni razmatrati davanje kandidatskog statusa BiH", kaže Weber za Deutsche Welle.

Po njegovom mišljenju je sada krajnje vrijeme da države članice Europskog vijeća sastave sveobuhvatnu, dugoročnu političku strategiju za BiH, koja jasnim jezikom preporučuje političkim vođama i široj javnosti u zemlji, koje duboke, strukturalne reforme BiH mora provesti kako bi mogla postati članica EU. "Time bi se stavila tačka na političke manipulacije dizanjem međuetničkih tenzija i stalnim političkim blokadama", nada se Weber.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android