„Alternative koje umjetnost danas nudi za oblikovanje i formuliranje društvenih pitanja“, „Moć i nemoć umjetnika“ i „Umjetnost i policija“ bile su samo neke od tema izlaganja angažiranih umjetnika koji svojim radom pokušavaju artikulirati i izmijeniti svijet u kojem živimo. Pod zajedničkim nazivnikom „Alternative u umjetnosti – Europa i akcijski prostor kulturne produkcije“ stvoren je tako privremeni inkubator ideja, odnosno radionica koja je ponudila otvoreni forum za razmjenu iskustava i širenje regionalnih suradničkih mreža. «Ideja je bila skupiti umjetnike ne samo iz alternativne scene, nego općenito porazmisliti o tome kakvu ulogu igra alternativna umjetnička scena ili alternative koje umjetnici nude, da bi se formulirale nove ideje za budućnost» ispričala je jedna od organizatorica seminara Liliana Pavlović Stadler kojoj je izuzetno važno bilo okupiti stvaratelje iz čitave regije budući da je to jedan od koncepata Goethe instituta i europskog Pakta o stabilnosti. «Zato smo ovdje imali i ljude iz Novoga Sada i Beograda, oni su tijekom svojih izlaganja predstavili spontane umjetničke akcije i politički angažirane karikature.» ističe Pavlović Stadler. Hrvatski su kreativci, također, prezentirali nekoliko zanimljivih projekata poput plesne inicijative PI-rooms koja nizom izvedbenih radionica premrežuje cijelu zemlju, zatim projekta „Čovjek je prostor – Vitić pleše“ kojim se pokušava pokrenuti umjetnička i fizička rekonstrukcija jedne od najzanimljivijih zagrebačkih stambenih zgrada, a moglo se čuti više o inovativnim pristupima transformaciji kulturnih praksi kakvima se bavi zagrebačka nezavisna scena. Zanimalo je na koje je pozitivne, ali i negativne momente ukazao skup.

«Ja mislim da ima jako puno dobrih ljudi s dobrim konceptima. Imam, ipak, osjećaj da bi se umjetnici mogli još više umrežiti, da bi tu svatko trebao imati još više inicijative nego što sada ima.»

Središnja figura konferencije bio je umjetnik, kustos i teoretičar kulture, pripadnik pokreta Fluxus dr. Bazon Brock koji je tijekom svojega izlaganja istaknuo važnost savladavanja određenih kulturalnih elemenata da bi se došlo do jedne civilizacije u kojoj bi ljudi mogli imati standard u kojem bi se svi slagali i ne bi više moralo dolaziti do nasilnih konflikta i ratova. Te teme Brock se prihvatio jer je i sam bio žrtva rata. S obitelji je, naime, bio protjeran iz Pomeranije kao 10-godišnjak, u logoru je izgubio sestre, a posljedice pogotka fosfornom bombom osjeća i danas. Stoga se zakleo istražiti i objasniti što se zbiva s ljudima da postanu fanatici. Imajući u vidu njegovo veliko osobno i profesionalno iskustvo zanimalo nas je kako percipira scenu u Hrvatskoj, ali i cijeloj regiji. «Mislim da se imamo istu situaciju kao recimo u Manchesteru ili Berlinu. Nalazimo vrlo inteligentne borce protiv tiranije politike identiteta, ukalupljivanja u nacionalne, etničke i religijske obrasce. Ima sjajnih samostalnih umjetnika i grupa koje već djeluju kao agensi međunarodne, univerzalne civilizacije znanosti i umjetnosti. Oni se ne oslanjaju više zastarjele nacionalne ili religiozne vrijednosti. Jedina razlika u odnosu prema zapadnijem dijelu Europe je to što ovdašnji procesi kasne za recimo 10-15 godina» poručio je Bazon Brock koji smatra da se u sljedećih desetak godina na tim prostorima može očekivati daljnji razvoj sudjelovanja u procesima Europske unije, uključujući i probleme koje oni donose, a ti će problemi donijeti nove borbe za politički utjecaj te nove saveze. No ono što je najvažnije, naglasio je za kraj Brock, svatko se od nas mora individualno pripremati za budućnost, svaki čovjek mora osvijestiti da je i sam autor te donijeti odluku da samostalno odgovara za sve svoje postupke i ideje – što je temeljni koncept budućeg visoko civiliziranoga društva u kojem bi se možda mogli dokinuti konflikti kakvi se danas događaju.