U Europskom parlamentu su planovi Europske komisije da se već do 2030. smanji emisija plinova koji uzrokuju efekt staklenika na 55% na koncu dobili podršku uvjerljive većine od 482 zastupnika iz svih glavnih frakcija: pučana, socijaldemokrata, liberala i naravno Zelenih. EU želi opet imati što pokazati svijetu već na konferenciji o klimi u Glasgowu u studenom ove godine, a želi i partnerima, na predstojećem sastanku na vrhu EU-a i zemalja Afrike i nakon toga i takvom sastanku s Kinom, pokazati kamo želi ići Stari kontinent.

Ipak, do takvog zaključka nije bilo lako doći: glasnogovornik europskih Pučana Peter Liese podsjeća kako "zaštita okoliša i klime, ako se radi na pravi način, može stvoriti nova radna mjesta i gospodarski rast". Posebno hvali odredbe o održivom šumarstvu i potporu industriji u prijelazu na proizvodnju koja bi više čuvala klimu. No oni nisu zadovoljni što, voljom Zelenih i socijaldemokrata, sektor prometa nije ušao u okvire trgovine certifikatima za emisiju CO2, a izuzete su i stambene zgrade.

Bilo bi bolje da je još više

Socijaldemokrati također načelno podržavaju ove mjere zaštite klime, osobito zato jer će se potpora davati samo za projekte koji ne čuvaju samo klimu i okoliš, nego i biološku raznovrsnost. Drugim riječima, to neće biti novac koji će ići samo velikim kombinatima, upozorava Delara Burkhardt: "Želimo li da podrška poljoprivredi ovisi tek o veličini pogona?" Ili "treba li radije nagraditi visoku kvalitetu i očuvanje osnova za život?" I socijaldemokrati žele politiku zaštite klime povezati sa socijalnom transformacijom i tu posebno ističu regije koje su do sad živjele od eksploatacije ugljena. Ali nipošto im se ne dopada što, prije svega konzervativne stranke, atomsku energiju još uvijek smatraju energijom koja će očuvati klimu. Tako Francuska i Češka žele i dalje pustiti svoje nuklearke da proizvode energiju, makar će onda sljedećim naraštajima dopasti da se brinu za otpad još mnogo opasniji i kompliciraniji od klime.

Zeleni su naravno oduševljeni što je prihvaćen tako opširan plan mjera zaštite klime, makar bi zapravo htjeli još više od toga. Oni žele da to bude doista pravi preokret i u poljoprivredi i u čitavom odnosu prema zaštiti klime, ali i da se postave jasni rokovi. Žele i mnogo više novca za taj cilj: Europska komisija je predložila četvrtinu europskog proračuna usmjeriti prema tom cilju, Zeleni žele barem čitavu polovicu proračuna.

Treba dobro "podmazati" zaštitu klime

A novac je već i sad golem: Europska komisija je ovog tjedna predložila plan ulaganja jednog bilijuna eura (1.000.000.000.000 eura) u sljedećih deset godina, a tu je onda i novac za "Pravednu tranziciju" (Just Transition Fond) za područja koja će i socijalno osobito biti pogođena mjerama zaštite klime. To se prije svega odnosi na regije u kojima se eksploatira ugljen i jasno je kako je to cijena kojom bi se umirile članice koje i dalje tvrde kako ne mogu bez ugljena.

Jer Poljska, ali i područje Zapadne Makedonije tvrdi kako će to ugroziti 250 tisuća radnih mjesta. Zato će već u sljedećem razdoblju proračuna biti odvojeno oko 100 milijardi eura kako bi se tamošnjim zaposlenima ponudila alternativa.

No makar se ovdje uporno navode golemi iznosi i "teške milijarde", stručnjak za financije stranke Zelenih Sven Giegold upozorava kako se tu zapravo radi o kuli u oblacima. Jer Europska komisija je u tu svrhu odvojila tek dodatnih 7,5 milijardi eura, a sve ostalo bi se trebalo stvoriti preraspodjelom iz drugih izdataka Europske unije, povoljnim kreditima Europske investicijske banke i vlastitim sredstvima zemalja članica i njihovih tvrtki. Čitava financijska konstrukcija je zapravo slična takozvanim "Junckerovim fondovima" iz proteklog mandata (tada je to bilo namijenjeno mjerama oživljavanja gospodarstva) u kojem si je on zamislio kako bi europski novac bio tek kamenčić koji će izazvati lavinu investicija iz drugih izvora.

Račun bez krčmara?

Jer o novcu i sljedećem srednjoročnom proračunu EU-a tek treba postići dogovor i bitka je tu izuzetno teška. Bruxelles tvrdi kako sve članice trebaju plaćati više u blagajnu EU-a, Komisija traži 1,11% BDP-a, Europski parlament čak 1,3%. Mnoge štedljive članice, među njima je i Njemačka, previše dobro znaju kako izgledaju potpore Europske unije i što se događa s novcem kad on završi u Bruxellesu, tako da ustraju na gornjoj granici od 1% BDP-a.

Utoliko je sve jasno - i ipak ništa nije jasno: Europska unija je jasno prihvatila potrebu zaštite klime i stala iza transformacije gospodarstva svih zemalja članica. Ali tek će članice odlučiti, odakle će doći golemi novac koji će biti potreban. Rasprava se već vodi, ali pod predsjedanjem Hrvatske će teško doći do dogovora o tako važnom pitanju. Tek kad od sredine godine predsjedanje preuzme Njemačka i na sastanku o europskom proračunu ove jeseni bi se moglo znati, hoće li Europska unija biti spremna i platiti svoje ambiciozne planove zaštite klime.