Golim rukama u dušičnu kiselinu
31. svibnja 2010„Znam da je moj posao štetan za zdravlje, ali što mi drugo preostaje. Nisam ništa izučio, nemam nikakvo zanimanje“, kaže Harish čije su ruke gotovo do lakta uronjene u plastičnu bačvu iz koje se širi neugodan oštar miris. Zelena tekućina o kojoj je riječ i koja, ako joj se približi, izaziva žarenje očiju pa čak i gušenje je dušična kiselina.
Harish radi na periferiji glavnog grada Indije, u New Delhiju, na mjestu gdje se svakodnevno ilegalno odlažu tone elektro-otpada: kompjuteri, štampači i sve druge vrste sličnog smeća iz cijeloga svijeta. Ovdje se iz tzv. „ elektro-šrota“ posebnim kupkama vadi bakar.
50.000 do 60.000 tona otpada godišnje
„ Ove kiselinske kupke su izuzetno opasne jer nagrizaju oči i dišne puteve i mogu prouzročiti najgore vrste opekotina. Osim toga opasne su i štetne ne samo za radnike već i za okoliš“, kaže Ravi Aggrawal iz nevladine organizacije „Toxics Link“ koja se već duže vrijeme trudi zaustaviti ovaj ilegalan način prerade i preprodaje bakra iz elektronskog otpada koji na indijska smetlišta stiže prvenstveno iz razvijenih industrijskih zemalja.
„Otpad naravno dolazi potpuno ilegalno. Na kontejnerima ne piše što se u njima nalazi. Prema našoj procjeni u Indiju godišnje stigne između 50.000 do 60.000 tona otpada“, dodaje Aggrawal.
Kontrole nitko ne uzima za ozbiljno
S obzirom na njezinu dužinu, vlastima je teško kontrolirati indijsku obalu iako su već u nekoliko navrata obećali da će konačno poduzeti nužne korake kako bi spriječili, odnosno, zaustavili ovaj unosan biznis. No, s druge pak strane, kako kažu u spomenutoj nevladinoj organizaciji, cijela stvar bi se u biti lako mogla zaustaviti: "Naša vlada trebala bi samo postaviti specijalne scanere u luke pomoću kojih bi se mogla vršiti kontrola. Međutim, s druge pak strane treba znati da je elektro-otpad itakako koristan našem gospodarstvu, što znači da politički vrh nema dovoljno interesa da cijelu priču zaustavi. Predstavnici vlade se u posljednje vrijeme doduše sve češće pojavljuju u industrijskoj zoni New Delhija i na licu mjesta radnicima zabranjuju rad s kiselinskom kupkama, no sve u svemu, ne vjerujemo da vlada cijelu stvar uzima stvarno za ozbiljno i da doista ovom želi stati na kraj“.
Nastojanja vlade ne uzimaju očito za ozbiljno niti vlasnici, odnosno, iznajmljivači smetlišta. "Ukoliko mi zatvore jedno mjesto, pronaći ću negdje neko drugo i nastaviti s poslom kao i do sada“, izjavio je nedavno jedan od njih dodajući da je „teško zamisliti da bi Zapad prestao u Indiju slati svoj elektronski otpad“.
Autor: Kai Küstner, agencije / Ž.Telišman
Odg. ured: Andrea Jung-Grimm