Izbori su provedeni po demokratskim standardima, smatraju GONG (Građani organizirano nadgledaju glasovanje) i izborne promatračke misije OESS-a (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju) i ODIHR-a (Ureda za demokratske institucije i ljudska prava). No istodobno daju i naputke što bi još trebalo poboljšati. Tako GONG upozorava da dio birača neće moći ostvariti svoje biračko pravo jer nisu bili dovoljno informirani o rokovima u kojima trebaju pribaviti potvrdu za glasanje izvan mjesta prebivališta. Voditelj OESS-ove promatračke misije Daan Everts naglasio je kako bi trebalo doraditi Zakon o izboru predsjednika RH, nepromijenjenog još od 1992. godine, posebice zbog toga jer taj zakon nije usklađen s nekim drugim zakonima, npr. Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor.

Predsjednika ubuduće bira Sabor?

Premijerka Jadranka Kosor najavila je izmjene izbornog zakonodavstva za predsjednika države na način da minimum za kandidaturu bude 50 tisuća a ne kao dosad deset tisuća potpisa građana. Izmjene tog, kao i ostalih zakona, uslijedile bi nakon završetka drugog izbornog kruga i donijele bi se nakon široke javne rasprave. Sredili bi se i birački popisi, kazala je Kosor. Najavila je da iza Nove Godine počinje veliki posao oko pospremanja popisa birača. Krenut ćemo sa Zakonom o izmjenama zakona o prebivalištu, jer je on u potpunosti pripremljen, ustvrdila je predsjednica Vlade. On je dodala kako se razmatra i mogućnost izbora predsjednika Republike u Saboru.

Skratiti izbornu šutnju

Misija OESS-a upozorila je na nelogičnost da se na prve službene rezultate predsjedničkih izbora čeka do ponoći, dok se rezultati parlamentarnih izbora mogu objaviti odmah nakon zatvaranja birališta, odnosno do prvog zbrajanja listića na minimalnom uzorku. Potrebno je uskladiti i odredbe o financiranju, npr. predsjednički kandidati nemaju ograničenja za visinu primljenih donacija, dok ona postoje za parlamentarne izbore. Pritom vrijedi: milijun kuna od tvrtki i 90 tisuća od građana - donacije su što ih smiju primiti političke stranke. Uz to, stranačke su financije jednom godišnje po povećalom revizijske kontrole, dok računi predsjedničkih kandidata ne nadgledaju ni revizorske ni porezne službe.Potrebno je uvesti i sustav sankcioniranja za nepoštivanje odredbi o transparentnom financiranju, rekao je Everts. Uočeno je i kako birači i kandidati nisu uvijek bili potpuno svjesni svih ključnih elemenata izbornoga procesa, poput privremene registracije birača.

No, usprkos određenim zakonskim nedorađenostima i nedorečenostima, nesporeno je kako je prvi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj potvrdio opće međunarodne demokratske standarde, zaključak je privremenog izvještaja Misije OESS-a i Ureda za demokratske institucije i ljudska prava.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: N.Kreizer