Altin Meshini je uspješan proizvođač organskog sira u Permetu u južnoj Albaniji. A njegova prodavaonica je prava turistička atrakcija: nalazi se u velikom bunkeru koji je 1939. izgradila Mussolinijeva fašistička Italija i koji su talijanski vojnici koristili za granatiranje rovova grčke vojske tijekom grčko-talijanskog rata 1940.-1941.

U to vrijeme Albaniju je bila okupirala Italija. Nakon što je grčka vojska potisnula Talijane, izbile su krvave borbe oko Permeta. Prema podacima grčkog veleposlanstva u Tirani, tijekom grčko-talijanskog rata u Albaniji je poginulo oko 8.000 grčkih vojnika, od kojih je 1.300 sahranjeno na grobljima u Albaniji.

Za Altina Meshinija, čuvanje ratnih uspomena kao što je ova, važan je korak ka razumijevanju koliko su život i mir dragocjeni. „Pogledajte moju mljekaru“, kaže za DW, „napravljena je s ciljem da oduzima živote u apsurdnom ratu. A ja je koristim da hranim živote u miru."

Ljudi poput Meshinija su možda naučili lekcije iz prošlosti, ali to se ne može reći za odnos Albanije i Grčke. Bilateralni odnosi dviju zemalja već duže vrijeme su zategnuti, a mnogi problemi imaju korijene u prošlosti.

Albanija i Grčka još uvijek u ratu

To uključuje nesuglasice oko razgraničenja pomorskih područja, ratnog stanja između dvije zemlje koje službeno još uvijek traje i pitanje imovinskih prava pripadnika grčke manjine u Albaniji.

Nakon što je Italija napala Grčku s područja okupirane Albanije, Grčka je u listopadu 1940. objavila rat Albaniji. Premda su Albanija i Grčka 1996. potpisale sporazum o prijateljstvu, te dvije članice NATO-a tehnički su još uvijek u ratu.

Prema riječima predstavnika grčkog Ministarstva vanjskih poslova, grčka vlada je pristala ukinuti ratno stanje još 1987., ali grčki parlament tu odluku nikada nije ratificirao. Ratno stanje odavno je izvor napetosti između dviju zemalja.

Okončanje ratnog stanja važno je za Albaniju, jer bi moglo otvoriti vrata pregovorima o reparacijama za manjinu Čami. Ta albanska manjina dugo je živjela u današnjoj sjeverozapadnoj grčkoj regiji Epiru. Nakon Drugog svjetskog rata, Grčka je protjerala i konfiscirala imovinu velikom broju muslimanskih Čama, jer su navodno surađivali s okupatorima. Nakon okončanja diktature 1990-ih, Albanija je tražila reparacije od Grčke, a etnička grupa Čami u Albaniji zalaže se za pravo na povratak u Grčku. Za sada bez uspjeha.

U Albaniji uhapšen grčki kandidat za gradonačelnika

Ipak, najveća sporna točka između dviju zemalja trenutno je slučaj Fredija Belerija, 52-godišnjeg pripadnika grčke manjine u Albaniji, koji je 14. svibnja 2023. izabran za gradonačelnika albanske općine Himara. Većina ljudi koji tamo žive su albanski Grci.

Beleri nije mogao položiti prisegu jer je uhapšen pod optužbom za kupovinu glasova. On to odlučno negira. Sve njegove zahtjeve za puštanje na slobodu ili za preuzimanje dužnosti, albanski sudovi do sada su odbijali.

U pozadini tog slučaja vjerojatno je borba za zemljište i nekretnine na živopisnoj jadranskoj obali Albanije i potencijal Himare kao turističkog odmarališta.

„Mnoga imanja na obali pripadaju etničkim Grcima koji žive u Himari i okolnim selima“, kaže Skerdijan Dulji, odvjetnik iz Himare. „Međutim, iz raznih razloga – prije svega zbog korupcije u javnim institucijama koje se bave nekretninama – lokalni vlasnici ne mogu ulagati u svoje nekretnine.“ Pogođeni su pritom i lokalni albanski vlasnici imovine.

Razlog je specifičnost albanskog zakonodavstva za priobalna područja. Sve investicije tamo moraju biti odobrene od strane nacionalnog tijela na čijem je čelu premijer Edi Rama. Pored toga, ovo nacionalno teritorijalno vijeće može odrediti investitore koji mogu ulagati u imovinu lokalnih vlasnika. Odvjetnik Dulji smatra da je taj neobičan propis u stvari način da se „opljačka imovina lokalnih vlasnika“. Prema njegovim riječima, u Himari postoji oko 4.000 takvih „parcela koje se preklapaju“.

Fredi Beleri, koji je oporba vladajućoj Socijalističkoj partiji (PS) premijera Rame, obećao je da će to promijeniti kada postane gradonačelnik.

Grčka je oštro reagirala na Belerijevo hapšenje i pritvaranje, optužujući Albaniju za kršenje vladavine prava i prava grčke manjine. Atena tvrdi da je Belerijev pritvor bio politički motiviran, a nagovijestila je i da bi mogla blokirati početak pregovora Albanije o pridruživanju Europskoj uniji. Za početak tih pregovora potrebna je, da podsjetimo, podrška svih članica EU-a.

Duboko nepovjerenje

Prema riječima novinara i pisca Stavrosa Tsimasa (naslovna fotografija), međusobno nepovjerenje igra vrlo važnu ulogu u odnosima između Grčke i Albanije: „Od godina komunističkog diktatora Envera Hodže i vremena kada je ta zemlja bila izolirana, u Albaniji je prevladavao osjećaj okruženosti neprijateljem. U krugovima političara, historičara i novinara stalno postoji sumnja da Grčka namjerava raskomadati Albaniju“, kaže Tsimas za DW, ali i dodaje da „postoji nepovjerenje i na grčkoj strani – iako grčku javnost u stvari i ne zanima baš puno ono što se događa u Albaniji.“

Vraćamo se u organsku mljekaru u nekadašnjem bunkeru u Permetu. Tamo Altin Meshini gleda u budućnost: „Mnogi Talijani i Grci dolaze svake godine. Privlači ih neobična povijest bunkera.“

I zaključuje: „Kada govorimo o prošlosti, svi se slažemo da želimo živjeti u miru i imati dobrosusjedske odnose. Želimo da prošlost ostane iza nas i da ne zamagljuje našu sadašnjost i našu budućnost.“

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu