Signali nove grčke vlade su proturječni. Ona govori o kompromisu s grčkim vjerovnicima, ali ne želi odustati od zahtjeva za novim pregovorima o načinu vraćanja dugova. Glavno predizborno obećanje o uvođenju minimalca od 751 euro mjesečno nova vlada i dalje želi provesti, ali tek nakon šest mjeseci razgovora o tome. Trebalo bi da bude ukinuta Agencija za privatizaciju TAIPED, ali je ipak opozvana uredba ministrice koja je to bila naredila. Grci sad očekuju objašnjenje premijera Alexisa Tsiprasa.

Pravnica Agapi Petropoulou iz Atene čvrsto vjeruje: "Obveze i poslovi koje ima vlada natjerat će novi kabinet da zauzme umjereniji smjer. Većina Grka i ne očekuje ništa drugo."

Gleda li se samo dva tjedna nakon pobjede Syrize na stvari sada trezvenije? Ljudi bi se radovali političkom zaokretu, vjeruje Petropoulou - barem zbog nade da bi stvari mogle biti drugačije. Političari u izbornoj kampanji ionako mnogo toga obećavaju, a u najboljem slučaju provedu samo dio toga. "Čak i mala promjena je bolja nego nikakva", kaže ova pravnica. Ranije vlade su ostavljale dojam da se ništa i nikada neće promijeniti. Stoga su mnogi željeli političku alternativu.

Kriza tjera na promjenu načina razmišljanja

I ova 35-godišnja pravnica je tijekom protekle godine morala razmisliti o alternativama. Ona sada ima nova područja djelovanja koja imaju veze s dužničkom krizom. "Prije krize sam se u prvom redu bavila zakonima i procesima koji se tiču trgovinskih poslova. Danas se prvenstveno bavim reprogramiranjem dugova i zahtjevima banaka."

Osim toga je skok vrijednosti švicarskog franka doveo do očaja brojne vlasnike nekretnina koji su uzeli hipotekarne kredite u toj valuti. Sad oni imaju poteškoća s plaćanjem rata kredita i nadaju se dogovoru s bankama.

Ipak, ima i onih koji u ovoj krizi vide i šansu. Jedan od njih je elektroinženjer Ilias Giannopoulos. On se, nakon studija u Škotskoj i u Barceloni, 2013. godine vratio u Grčku i od tada radi na razvoju tvrtke koja se bavi uslugama s takozvanim 3D-tiskačima. On profitira od programa pomoći koji je pokrenuo grad Atena, a koji mu je omogućio da u jednom posjećenom tržnom centru otvori svoj ured. Nada se da će jednog dana moći poslovati i bez pomoći. "Ni jednog trenutka nisam požalio to što sam se u Grčku vratio usred krize. Vjeru u bolja buduća vremena ulijevaju mi kreativni suradnici kojima sam okružen", kaže ovaj 36-godišnjak.

Giannopoulos radi praktično bez prestanka na razvoju svoje poslovne ideje. Nema vremena baviti se politikom, ali može zamisliti da će situacija u Grčkoj krenuti nabolje. "Još je rano za procjene. Mislim da moramo pričekati barem dva-tri mjeseca. To će sigurno biti kritično razdoblje."

Svi se nadaju kompromisu

I Agapi Petropoulou očekuje da predstoji kritično razdoblje, posebno kada je riječ o pregovorima s grčkim vjerovnicima. Mnogi Grci u međuvremenu vjeruju da čak ni izlazak iz eurozone ne bi bio tako tragičan spram onoga što sada trpe. "Vjerujem da u svojim zahtjevima neće popustiti samo Grci, nego i kreditori. Mora se pronaći kompromis. Nikome nije u interesu izlazak Grčke iz eurozone", kaže Petropoulou.

Mnogi Grci u međuvremenu izlaze na ulice tražeći da se postigne kompromis s kreditorima. U četvrtak (5.2.2015.) je bilo i demonstracija zbog pooštrenog kursa Europske središnje banke. Povod je odluka da se više ne prihvaćaju grčke državne obveznice kao jamstva za kredite koje uzima grčka Središnja banka od ESB-a. "Nećemo dozvoliti da nas ucjenjuju", pisalo je na Facebook-profilu organizatora prosvjeda.

"Podržat ću novu grčku vladu. Europa konačno mora početi poštivati nas", ljutito kaže jedna prosvjednica. Ne želi reći svoje ime, ali navodi da je geologinja po struci i da je već pet godina bez posla. U proteklom razdoblju su je samo jednom pozvali iz ureda za zapošljavanje i dobila je posao koji je bio plaćen 490 eura mjesečno. "Nova vlada nam je vratila naš ponos", veseli se ona.