Nova grčka vlada od samog početka ističe kako je spremna pregovarati sa svojim europskim partnerima. Njezin glasnogovornik je prije nekoliko dana preko medija poručio kako, sve u slučaju da danas (16.2.) na sastanku ministara financija EU-a ne dođe do rješenja oko grčke otplate dugova, ništa nije izgubljeno. „Ima još vremena za rješenje“, poručuje Vlada u Ateni.

Tvrdokorni stavovi uoči pregovora

No bez obzira na opuštenost Atene, vremena nije ostalo mnogo. Sadašnji program financijske pomoći Grčkoj ističe krajem sljedećeg tjedna, 28. veljače. Ukoliko Vlada u Ateni do tada ne postavi novi zahtjev, Grčka od 1. ožujka stoji bez financijskog pokrića. No Aleksis Tsipras i njegova momčad, sastavljena od populista s krajnje lijevog i krajnje desnog političkog spektra, su jasno dali do znanja da neće prihvatiti kreditni program pomoći u sadašnjem obliku. Nova Vlada u Ateni traži kraj stroge kontrole od strane tzv. Trojke, novi financijski plan i oprost dugova. Posebno za ovaj posljednji zahtjev u Europskoj uniji, ponajprije u Berlinu, ne žele ni čuti. Dosad bezuspješni pregovori uznemiruju i same grčke građane koji od dolaska nove vlade ne vlast u velikom stilu "parkiraju" svoju ušteđevinu u inozemstvo. Govori se o pet milijardi eura tjedno. Time se pritisak na, ionako slabašan grčki bankarski sustav, dodatno pojačava.

Prijeteći bankrot

Grčke banke od Europske središnje banke (ESB) trenutno novac dobivaju preko tzv. ELA kredita. No ovi krediti će se produljivati jedino u slučaju dugoročnog jamstva likviditeta Grčke, što u slučaju izostanka dogovora s vjerovnicima pada u vodu. U tom slučaju je Grčka najkasnije krajem ožujka ili početkom travnja bankrotirati. To se može spriječiti jedino novim kreditima koji će međutim stići jedino ako Grčka nastavi s otplatom duga. No upravo to Tsiprasova vlada pod sadašnjim uvjetima odbija.

Pomoć za otplatu kredita

Problem je prije svega taj što je Grčka od 229 milijardi eura koje je dosad dobila od EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) najveći dio troši na otplatu dugova i kamata. Samo 27 milijardi je Atena potrošila na krpanje budžeta, dakle na izdatke poput plaćanja policije, učitelja i isplate mirovina. I u tomu Vlada u Ateni vidi najveći problem. No EU ne želi odstupiti od strogog programa otplate dugova jer jedino u tomu vidi šansu za dugoročnu stabilizaciju Grčke.

No u međuvremenu se više ni konačno rješenje, izlazak Grčke iz zone eura, ne doživljava kao smak svijeta. Vodeće banke poput njemačke Commerzbanke, ne očekuju da bi povratak Grčke drahmi mogao destabilizirati europski bankarski sustav.