Premijer Georgij Papandreou iznenada je sinoć (31.10.) najavio održavanje referenduma o tome žele li građani međunarodnu financijsku pomoć ili ne. Osim toga, premijer će u parlamentu postaviti i pitanje povjerenja svojoj vladi. Točne datume za održavanje tih glasovanja nije naveo. "Za narod je donošenje vlastite odluke krajnje demokratičan i patriotski čin", izjavio je Papandreou i naglasio: "Mi imamo povjerenja u građane. Vjerujemo u njihovu sposobnost prosuđivanja."

Brojna otvorena pitanja

Brojna pitanja i dalje ostaju otvorena. Recimo, kada bi se referendum trebao održati i kako bi glasilo pitanje o kojem će se izjašnjavati? Koje su posljedice ako građani kažu "ne"? Pojedini stručnjaci polaze od toga da bi Grčka u tom slučaju morala izaći iz eurozone.

Papandreouov potez ima prvenstveno unutarnjopolitičku pozadinu. Jer, proteklih mjeseci u kojima se kriza zaoštrila upravo je protiv njega bio usmjeren bijes građana. To pokazuju i masovni prosvjedi protiv vladinih mjera štednje. Njegov oporbeni protivnik Andonis Samaras iz konzervativne stranke Nea Dimokratia do sada je uporno odbijao svaku suradnju s vladom oko sanacije državne blagajne.

Uoči europskog kriznog sastanka na vrhu prošle srijede (26.10.) ponovo se špekuliralo o prijevremenim izborima. No, kako sada stoje stvari, nijedna od dvije velike stranke ne može računati s dovoljno glasova za sastavljanje vlastite koalicijske vlade. U međuvremenu je i Papandreouova većina u parlamentu spala na samo tri zastupnička mjesta.

Predsjednici država i vlada 17 članica eurozone dogovorili su novi paket pomoći za Grčku vrijedan 100 milijardi eura. Istodobno su privatni vjerovnici poput banaka i osiguranja najavili otpis polovice svojih potraživanja od Atene. Prema planovima čelnika eurozone, grčka zaduženja bi se do 2020. godine trebala smanjiti na 120 posto BDP-a. Za usporedbu: pravila eurozone dopuštaju samo 60 posto.

Iznenađenost u Berlinu

Njemačka vlada je očito bila krajnje iznenađena najavom referenduma u Grčkoj. Savezno ministarstvo financija u Berlinu je priopćilo da je riječ o unutarnjopolitičkom događaju o kojem vlada do sada nema službenih informacija i zato ga ne može komentirati. Iz Pariza je najavljeno da će Francuska i Njemačka dogovoriti zajedničko stajalište o grčkom referendumu.

Grčki premijer je prošli tjedan pokušao umiriti zabrinuto stanovništvo. U svom govoru koji je prenosila televizija je rekao: "Ako ćemo dobiti ovu bitku, a tu sam optimističan, zajedno ćemo stvoriti produktivnu Grčku." No, mnogi građani se i dalje boje da će međunarodna pomoć značiti samo još veća odricanja i strogu kontrolu stranih vjerovnika. Grčki ministar financija Evangelos Venizelos je komentirao: "Naravno da Grci mogu reći "ne". Ali onda moraju uzeti u obzir i posljedice te svoje odluke."

Inače, ovo je prvi referendum u Grčkoj nakon 1974. godine. Tada su se Grci nakon rušenja vojne diktature izjasnili protiv ponovnog uvođenja monarhije.

Autor: Marko Langer/A. Jung-Grimm (mit dpa, rtr, dapd)

Odg. ur.: Snježana Kobešćak