Na konferenciji Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda prisustvuje i njemački ministar financija, Wolfgang Schäuble koji upozorava kako će borba Grčke za povratak povjerenja tržišta kapitala u tu zemlju, biti veoma duga: "Grčkoj će prije biti potrebno jedno desetljeće, nego jedna godina". Ipak, njemački ministar spada među one koji još odbijaju i samu ideju da Grčka napusti zonu eura: "Svatko koji je odgovoran zna kako bi izlazak Grčke imao dalekosežne posljedice koje bi uvelike premašile sam problem Grčke."

Europa je u epicentru globalne krize 

I predsjednik Europske središnje banke, Jean-Claude Trichet smatra kako je središte krize - i brutalnih napada spekulanata kojima je ovo stanje draže nego stabilnost, doduše zona eura, ali smatra kako stojimo "pred globalnom krizom javnih financija." Kakav će biti ishod te krize, ako se ne poduzmu korjenite promjene, to zapravo još nitko ne zna.

Za to vrijeme u Grčkoj tamošnje stanovništvo manje brinu globalni svjetski trendovi, a puno više - kako preživjeti. Ovaj puta su uvelike pogođeni i državni službenici, status koji je donedavno u Grčkoj ličio dobitku na lutriji - samo što je bilo znatno više dobitnika, 2009. ih je bilo gotovo 800.000. Iako njemački mediju u pravilu prije svega ističu rasipnost Atene i potiču nesklonost pomoći Grčkoj, list Der Spiegel objavljuje i sudbinu Georgiosa Fotiadisa.

Fotiadis je navršio 51 godinu i prije krize je bio vlakovođa. O tom zvanju je maštao od kako je bio dječak i povrh toga, upravljao je super-brzim vlakom koji prometuje između Atene i Thessalonikija. Ne samo da je radio posao o kojem je sanjao, nego je i zarada bila veoma dobra: kući je mogao donijeti i do tri i pol tisuće eura zarade. Fotiadis si je u Pireju kupio četverosobni stan sa 75 četvornih metara, po drugi put se oženio i postao ocem. Onda je došla kriza.

Sada je po prisilnom razmještaju, službenik u praonici jedne bolnice u Ateni. Posao mu je prati posteljinu, prljavu od krvi i ostalih tjelesnih tekućina - kako svjedoči pun odvratnosti. Povrh toga je zadužen za čišćenje svih odvodnih kanala od gamadi koje se tamo okupljaju. Osim posla koji mu se gadi, Fotiadisa je kriza dobrano pogodila i po novčaniku: mjesečno nosi kući jedva još nešto preko tisuću eura, ali obzirom na nove planove vlade, i ta plaća će biti još manja.

Ustav zabranjuje otkaz 

Jer ne samo da je plaća službenika u posljednjih godinu dana pala za 20%, nego po novim planovima grčka vlada namjerava poslati najmanje 30 tisuća javnih zaposlenika u "radnu rezervu". Godinu dana će primati 60% njihove dosadašnje osnovne plaće, a u potpunosti će biti ukinuti brojni dodaci osnojvoj plaći koji su u Grčkoj dosada predstavljali dobar dio mjesečnih primanja. Nakon te godine će neovisna služba odlučiti, tko će dobiti otkaz.

Zapravo, otkaz nekom grčkom državnom službeniku se ne može dati - od Ustava iz 1911. godine. Ipak, postoji rupa u propisu gdje se i državnim službenicima može dati otkaz - ako ured za kojeg rade, prestane postojati. Tako Atena planira u najskorije doba zatvoriti 117 državnih institucija kako bi ti službenici mogli dobiti otkaz, pišu grčki mediji.

 

Autor: A. Šubić (njemački mediji)

Odg. ur.: Z. Arbutina