Tankom pobjedom od jednog glasa HDZ-ov kandidat za gradonačelnika, dr. Mario Kordić, novi je gradonačelnik Mostara. Ljubo Bešlić na toj dužnosti proveo je ukupno 16 godina i do sada je najdugovječniji gradonačelnik u povijesti grada.

Novoga gradonačelnika donio je treći krug glasovanja gdje je za pobjedu potrebna obična većina glasova. Kordićevih 17 glasova naspram 16 glasova njegovog protukandidata, SDA-ovca dr. Zlatka Guzina ispred Koalicije za Mostar (SDA, SBB, SBiH, DF i BPS), odredilo je i novog, prvog čovjeka najvećeg hercegovačkog, multietničkoga grada.

Izdajnici, krivci i nesalomljivi

I dok su kolege vijećnici, obojica liječnici, jedan drugome čestitali navodeći kako su u sveopćem kaosu sačuvali osobni dignitet te da je za budućnost Mostara, mir i suživot, potrebno zajedništvo svih, počela su međusobna optuživanja, prozivanje "izdajnika" i "krivaca".

Već u prvim satima nakon izbora gradonačelnika stranke su medijima odaslale priopćenja: SDA je za izbor Hrvata za gradonačelnika krivio dvije vijećnice Naše stranke, Bošku Ćavar i Irmu Baralija, srpskog vijećnika Velibora Milivojevića, OHR jer je "bio na stani HDZ-a", itd.

Iz Hrvatske republikanske stranke (HRS) su im poručili da Ćavar i Baralija nisu "krive" za izbor gradonačelnika, kazavši da HDZ-ov kandidat ne bi bio izabran bez glasova njihova tri vijećnika. Dok su svoju odluku pravdali "probošnjaštvom", a ne „probosanstvom“ Koalicije za Mostar, HDZ-u su poručili: "Budite uvjereni da će im već s prvom sljedećom sjednicom prisjesti i sreća i vatromet. Tri HRS-ova vijećnika će im to priuštiti.”

Dok stižu optužbe za "izdaju" prema Našoj stranci jer nisu podržale kandidata Koalicije, njezin predsjednik Predrag Kojović na službenom Twitteru je napisao: "Odluka o Mostaru je donesena na organima stranke, ja nosim odgovornost za ovu odluku. Irma Baralija i Boška Ćavar su u prethodnih nekoliko dana pokazale nesalomljivost koja mene impresionira. One su Naša stranka – principijelna i čvrsta”, zaključio je Kojović.

Već ove, prve reakcije svjedoče da neće biti previše mira u mostarskoj vijećnici. Jasno je da se SDP, koji s Našom strankom čini BH blok, priklonio Koaliciji za Mostar koju predvodi najjača bošnjačka stranka SDA. Sudeći prema obećanju iz HRS-a ova stranka namjerava biti oporba vodećem HDZ-u BiH.

"Suluda ideja 'rotirajućega gradonačelnika'"

Javnost je pratila tri nastavka prve, konstituirajuće sjednice i izbor gradonačelnika nakon deset dana i čak dvije intervencije od strane međunarodne zajednice. Prvi put visokog predstavnika koji je reagirao nakon što su vijećnici, na prijedog SDA, odlučili da će za gradonačelnika glasati javno, a ne tajno kako to predviđa Statut Grada Mostara. Visoki predstavnik pozvao ih je na ponavljanje prvoga kruga glasovanja i statutarno, tajno glasovanje - što su i učinili.

No, to nije i značilo lagan izbor novoga gradonačelnika jer je od strane SDP-a iz BH bloka došla ideja o "rotirajućem gradonačelniku", gdje bi se kandidati HDZ-a, Koalicije za Mostar i BH bloka "rotirali" na dužnosti gradonačelnika. Prijedlog su prihvatili iz SDA i Kolacije za Mostar koju predvodi ta stranka, dok je Naša stranka od njega odustala jer je bilo jasno da je njihova kandidatkinja Irma Baralija 'ispala' već u prvom krugu glasovanja.

Ipak "rotirajući gradonačelnik" bio je novi povod za prekid sjednice, ali i reakcije iz međunarodne zajednice iz koje su također pozivali na postupanje po Statutu Mostara.

"Rotirajući gradonačelnik je sulud prijedlog i loš potez. Ne znam zašto je to SDP-u trebalo. Duboko sam razočaran ponašanjem te stranke i ne mogu dokučiti razlog. Ne znam zašto se ide sa SDA i isto tako ne znam zašto je procijenjeno da je SDA manji problem od HDZ-a jer se javnost pokušava 'obrlatili' (prevariti) nekakvim probosanstvom, a cijelo vrijeme su na vlasti", komentira za Deutsche Welle prof. dr. Dragan Markovina, povjesničar, publicist i kolumnist, Mostarac s adresom u Splitu.

Za ovog uvjerenog ljevičara najbolji način za izbog gradonačelnika, kako kaže, bio bi kompromis HDZ-a i SDA.

"HDZ i SDA trebali su pokazati širinu i viziju Mostara i izabrati gradonačelnika/gradonačelnicu iz BH bloka. Trebali su kazati 'idemo napraviti ono oko čega se možemo složiti'. Ne mogu se složiti oko pogleda na prošlost i protekli rat, ali barem se mogu složiti oko komunalija, obnove razrušenog centra, boljeg života Mostaraca", kaže Markovina. Ali, to se u Mostaru nije dogodilo. Barem ne još.

Kaos i blokade

No, dok je prof. Markovina govorio o Mostaru kakav možda želi, upravo ovakav tijek izbora gradonačelnika predviđao je Bodo Weber, viši suradnik Vijeća za pitanja demokratizacije iz Berlina (Democratization Policy Council - DPC).

"S obzirom na to kako je skopljen 'mostarski deal', koji je 'omogućio' izbore, predvidio sam prije izbora kao jedan od izvjesnih post-izbornih scenarija da se ništa neće mijenjati, odnosno, da ćemo vidjeti sličan kaos, odnosno, blokadu kao u desetljeću bez izbora. Skoro je nemoguće za analitičara koji je izvan Mostara, a čini se i za promatrače na licu mjesta, razumijeti sve zakulisane igre, računice itd. koje su dovele do dosadašnjeg tijeka inauguracijske sjednice Gradskog vijeća", komentira za DW ovaj vrlo dobar poznavatelj političkih zbivanja u BiH.

Prateći izbor gradonačelnika, ocjenjuje da je bilo pokušaja da BH Blok i Koalicija za Mostar dođu do zajedničkoga kandidate bez HDZ-a koji je propao, ali i zaključuje da je savez HDZ-a i SDA, potpisnika 'mostarskog deala' - u ozbiljnoj krizi.

Prema Weberu, zbog stare dvojbe "ljevice", stranaka koje se ne definiraju etnički i deklariraju se kao multietničke, oko ostanka u oporbi gdje ne mogu utjecati na politiku ili ulaska u koaliciju s nekom od etničkih stranaka gdje, opet, nemaju presudan utjecaj, dokaz je da se ništa bitno u BiH ne može mijenjati unutar postojećeg sustava i Ustava.

Čista matematika - bez građana i građanki Mostara

"Zbog krize imeđu SDA i HDZ-a nejasna je i sudbina novog Statuta, a samim time očito i cijeli 'deal'. Iz onoga što se moglo javno pratiti, čini se da je jedino u čemu se glavne stranke, naočigled javnosti, slažu je u tome da nisu imali problem s kršenjem statuta grada kojim namjeravaju vladati dok pritisak međunarodne zajednice nije postao prevelik", primjećuje Weber.

Međutim, on se značajno osvrće i na relacije između nacionalnog i građanskog, ljevice i desnice, ali i ističe ulogu međunarodne zajednice.

"U Daytonskom poretku etnopolitike i lažnih vitalnih nacionalnih interesa, od kojih koristi nemaju niti građani - pripadnici konstitutivnih naroda, niti svi ostali, nego jedino predstavnici konstitutivnih stranaka, zapravo nema ni ljevicu niti desnicu u izvornom političkom smislu. Mostarskim dealom zapadni pregovarači željeli su odblokirati izbore po svaku cijenu, tj. izvan svih vrijednosti i principa demokracije i lokalne samouprave. Sve se svodilo na čistu matematiku. I sadašnji pregovori svode se na računice kako doći do 18, ili 17 glasova, a ne čujemo pregovare o pogramu političkih mjera koje buduća gradska vlast namjerava provesti za grad Mostar i njegove građane i građanke", glasila je Weberova kritika prema novoj mostarskoj, "komunalnoj" vlasti.