„Vučić provodi ratnu propagandu grafitima protiv Kosova“, naslov je koji je objavio bečki Standard. Novinarka Adelheid Wölfl piše: „Ovo sluti na nasilje. U Srbiji se pojavljuje sve više grafita na kojima piše: „Kad se vojska na Kosovo vrati..." (...) Predsjednik Vučić očigledno hoće time pripremiti javnost na zaoštravanje sukoba i istovremeno ju radikalizirati."

Nakon opisa velike slike od obojenih tabli koju su na stadionu Crvene zvezde napravili navijači i na kojoj se vidi tenk na srbijanskoj zastavi (naslovna fotografija), autorica nastavlja: „Strah od rata je proteklih mjeseci kontinuirano rastao jer je jedan dio srbijanskog režima pod kontrolom Kremlja, koji ima interes da na Balkanu potiskuje Zapad."

„Dana 29. svibnja su militantni srpski aktivisti napali postrojbe KFOR-a koje predvodi NATO i koje su se zaštitnički postavile pred kosovsku policiju. 30 vojnika je ozlijeđeno, a jednom Mađaru je morala biti amputirana noga. U lipnju su tri kosovska policajca oteta i prebačena u Srbiju gdje su pritvoreni."

„Osim toga, propaganda srbijanskog režima protiv vlade Kosova postala je ekstremno agresivna. U medijima bliskima vladi kosovskog premijera Albina Kurtija nazivaju teroristom. Tvrdi se da Kurti hoće početi rat, da hoće protjerati Srbe s Kosova i da će biti pogroma nad Srbima.“

Autorica piše da to podsjeća na retoriku devedesetih godina, „kada je Vučić između ostalog još bio ministar propagande pod Miloševićem. Tada je stanovništvu u Srbiji pričano da se protiv njega sprema genocid, a zapravo su srpski ekstremisti provodili genocid nad Bošnjacima u Bosni."

Na kraju teksta se spominje analiza Geralda Knausa iz Europske inicijative za stabilnost (ESI), koja je „vrlo vrijedna pažnje", a u kojoj se konstatira kako se „vjerojatnost da će biti sukoba povećala, a ne smanjila“.

„Vlada Kurtija, protiv kojeg je EU poduzeo mjere jer nije činio točno ono što je od njega tražio SAD, hoće spriječiti faktičku podjelu Kosova. Istovremeno, zapadne snage od te vlade sve glasnije traže da se u ime deeskalacije povuče sa sjevera Kosova, piše Knaus. Ni EU niti SAD nemaju plan za rješenje – to je opasan strateški vakuum", citat je kojim se završava tekst u bečkom Standardu.

Ništa novo u strategiji Zapada – „a to je opasno"

Časopis Blätter für deutsche und internationale Politik objavio je autorski tekst Vedrana Džihića s Austrijskog instituta za međunarodnu politiku. Pod naslovom „Kosovo, Srbija i smirivanja Zapada", autor iznosi podulji prikaz događaja od ljeta 2022. do danas i navodi, na primjer: „Dosad posljednja runda pregovora u Bruxellesu u svibnju, koju je sazvao Josep Borrell kako bi obje strane priveo razumu i vratio razgovorima o Ohridskom sporazumu, protekla je bez rezultata."

„Vučić i Kurti su se odvojeno sreli s Borrellom i ni za milimetar nisu odstupili od svojih pozicija. Kurti je tražio hapšenje srpskih nasilnika na sjeveru Kosova i inzistirao na svom pravu da štiti suverenitet na čitavom teritoriju Kosova. Vučić je optužio Kurtija da provodi taktiku eskalacije i želi riskirati rat protiv Srbije. Tražio je da se albanski gradonačelnici i specijalna policija povuku sa sjevera i da tek poslije toga može razgovarati. I uopće, kaže Vučić, Kurtijeva vlada treba najprije instalirati zajednicu srpskih općina."

„Izgledalo je da vođe pregovora u SAD-u i EU-u više ne znaju što će. I pored toga su odlučili izvršiti pritisak prije svega na jednog – na kosovskog premijera Albina Kurtija. Tvrdili su da je prekoračio crvenu liniju i da je odgovoran za eskalaciju. I uopće, jako je krut, glasio je opći stav."

Džihić piše da je Kurti proglašen remetilačkim faktorom i da je „demokratsko i pluralno" Kosovo s „uvjerljivo prozapadnim stanovništvom" postalo meta zapadnih kritika. „Vrlo jak pritisak na Kurtijevu vladu, bez jasnih riječi zbog agresivnih koraka i retorike iz Beograda, nerazmjerni su i doveli su do političke neravnoteže koja se srednjoročno gledano neće pozitivno odraziti na stabilnost u regiji."

Kurti je čvrsto u sedlu i pozicionira se kao beskompromisni borac za kosovski suverenitet i teritorijalni integritet, primjećuje autor. Poziva se na Ustav i načela pravne države, piše Džihić i spominje „britanskog novinara i pisca Tima Judaha koji je na Twitteru nedavno citirao jednog zapadnog veleposlanika na Kosovu riječima: Vrlo je teško vršiti pritisak na Albina Kurtija, jer on jednostavno nije korumpiran".

Navodeći u nastavku da je Vučić kod kuće suočen s masovnim prosvjedima zbog dva ubilačka pohoda u svibnju s 18 žrtava, da je vlast sve nervoznija i da se služi stvaranjem „buke“ na način o kojem to govori „poznavatelj Rusije Peter Pomerancev": „Umjesto da isključe svoje protivnike, autokratski sustavi zatrpavaju svijet mnogim lažima pod kojim istina na kraju nestaje“. Kao ilustraciju autor navodi podatak da je Vučić u 2022. godini imao 300 cjelovečernjih televizijskih nastupa (podaci NVO „CRTA“).

Autor na kraju spominje da su SAD i EU dugo tražili politiku kompromisa s Vučićem i da je on zato poduzeo korake koji su Zapadu bili važni, na primjer, isporuku streljiva Ukrajini. Zato su zapadne vlade „očito stekle dojam da se blizina Srbije i Rusije gubi, da je njihova strategija urodila plodom. Ali, rusko-srpski odnosi su ostali netaknuti."

Trenutno se ne događa ništa novo kada je riječ o strategiji Zapada, a to je opasno, kako smatra Džihić, i zbog aktualnog ponašanja Milorada Dodika u Republici Srpskoj koji je „početkom srpnja počeo frontalni napad na bosanskohercegovački ustavni poredak“, uz podršku Beograda i Moskve. To bi, navodi Džihić, trebalo biti signal za alarm na Zapadu, ali tog signala – još nema. „Tako postoji velika opasnost da će se spirala eskalacije na Balkanu i dalje vrtjeti i završiti tako što će se kontinent naći u čudu“, piše, između ostalog, u tekstu objavljenom u listu Blätter für deutsche und internationale Politik.

Sankcije političarima bosanskih Srba

A informativni portal NTV piše o tome kako „SAD sankcionira političare bosanskih Srba“ – riječ je o „gospodarskim sankcijama protiv četvoro visokih predstavnika Republike Srpske u Bosni i Hercegovini koju uglavnom naseljavaju bosanski Srbi".

„Vođa bosanskih Srba Milorad Dodik donio je zakon početkom srpnja" i „taj zakon omogućava Republici Srpskoj da više ne priznaje odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu“ (...) „Kompleksan i slabo funkcionalan politički sustav Bosne i Hercegovine temelji se na Dejtonskom sporazumu iz 1995.“, objašnjava između ostalog NTV.

Priredio: Saša Bojić

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu