Kupačima je na grčkim plažama teško pronaći malo mjesta za vlastiti ručnik ili ležaljku. Jer posvuda se nalaze suncobrani koje su tamo postavili poduzeća, hotelijeri, vlasnici beach-barova ili kafića, koji te ležaljke iznajmljuju. I to ne za mali novac. Primjerice, luksuzna ležaljka na otoku Parosu na Kikladima po danu košta i do 120 eura. Ali protiv te prakse se sve više ljudi buni. U međuvremenu se formirao i jedan građanski pokret koji protestira protiv ilegalne privatizacije plaža.

„Mi branimo pravo građana i posjetitelja našeg otoka na slobodan pristup plažama koje volimo“, to je poruka koja stoji na Facebook stranici „Građanskog pokreta Parosa za zaštitu plaža“.  Oni ističu: „Grčko ljeto je dio naše duše, to je dio našeg identiteta: ne dozvolimo da nam ga oduzmu!“

„Pokret ručnika“

U medijima se aktiviste naziva „pokretom ručnika“. Ali Konstantinos Bizas, načelnik Parosa i obližnjeg manjeg otoka Antiparosa, ne voli taj izraz. On aktiviste radije naziva „građanskim pokret za zaštitu plaža“. Jer upravo se o tome i radi – o očuvanju plaža za dobrobit javnosti. “Po zakonu se samo 50% neke plaže može dodijeliti nekom poduzeću za komercijalno korištenje, preostalih 50% mora ostati slobodno. A kad se radi o područjima zaštićene prirode, onda se komercijalno smije koristiti samo 30 posto”, objašnjava on za DW. Na idućim izborima Bizas u utrku za dužnost načelnika namjerava krenuti kao neovisni kandidat. A u međuvremenu se i on sam angažira u građanskoj inicijativi koja plaže Parosa doslovno želi vratiti lokalnim žiteljima i posjetiteljima otoka.

Paros je treći najveći otok na Kikladima, nalazi se odmah uz veći Naxos. Na Parosu stalno živi oko 14.000 ljudi, na otoku je aktivno oko 700 turističkih poduzeća, ukupni turistički kapacitet iznosi 25.000 kreveta. Uz to se dodatnih 10.000 kreveta nudi preko Airbnb-platforme. Po službenim navodima lučkih vlasti, prošle je godine otok posjetilo 750.000 turista. Jedan od glavnih razloga su brojne prekrasne plaže, od kojih je njih desetak posebno popularno. Na tim plažama se nalaze brojni barovi, kafići i restorani, s vremenom su se oni sve više širili, tako da je sve manje slobodnog mjesta.

Građanski prosvjed

Umirovljeni nastavnik Christos Georgousis je jedan od utemeljitelja građanske inicijative koja se s kulturnim društvom Archilochos zalaže za zaštitu plaža i slobodan pristup moru. Situacija se na popularnoj turističkoj destinaciji s vremenom otela kontroli, kaže on. Već dvije godine, kako dodaje, nitko više ne kontrolira poštuje li se uopće važeće propise o koncesijama plaža. Zato je Georgousis početkom lipnja pozvao predstavnike lokalnih vlasti i opozicije na sastanak kako bi diskutirali o rješenjima. Oko 200 ljudi je sudjelovalo na tom skupu. Koncem srpnja su održana i dva prosvjeda na kojima je sudjelovalo 300 do 400 ljudi – među njima i stranci koji žive na Parosu ili koji taj otok redovito posjećuju.

"Građanski pokret nije usmjeren protiv turista ili protiv poduzetništva", objašnjava za DW filmski režiser Panos Kekas. Aktivisti, dodaje, samo zahtijevaju da se poštuje ono što stoji u zakonu, naime da 50% površine neke plaže ne smije biti okupirano suncobranima i ležaljkama komercijalnih ponuđača, kako bi domaći i strani posjetitelji imali slobodan pristup moru, odnosno kako bi mogli uživati u prirodnim ljepotama. "Nijemci će to vrlo dobro shvatiti, oni vole i poštuju prirodu i okoliš”, kaže režiser, koji već 15 godina živi na otoku i koji se također angažira u “pokretu ručnika”. Kekas je producirao jedan kratki film o tom fenomenu, koji se nije proširio samo Parosom, već i po cijeloj Grčkoj.

Nepotizam i mafijaške strukture

U građanskom pokretu na Parosu sudjeluju ljudi iz svih stranaka i svih dobnih i društvenih skupina, naglašava srednjoškolac i aktivist Tasos Kasapidis. "Članovi pokreta su na internetu objavili kako su vlasti na Parosu poslovnim ljudima dale dozvolu za komercijalno korištenje 7.500 četvornih metara, odnosno da oni u stvarnosti koriste ukupno 18.500 kvadrata."

I nije to samo slučaj na Parosu da se plaže zaposjedne komercijalnim suncobranima i ležaljkama. U cijeloj Grčkoj se hoteli i beach-barovi ne ograničavaju samo na onu površinu koja im je dodijeljena na temelju ugovora o koncesiji, već ekspandiraju ilegalno – zato što vlasti ne provide propisane kontrole. U mnogim turističkim područjima u Grčkoj ljudima koji ne žele platiti ili si ne mogu priuštiti visoke cijene najma ležaljki i suncobrana tako je praktički onemogućen boravak na plaži. Po grčkom zakonu su plaže javno dobro, a koncesije za njihovo korištenje u komercijalne svrhe mogu se izdavati samo pod određenim uvjetima i to od strane lokalne zajednice i drugih nadležnih službi.

Međutim, vlasti ne provode zakonski propisane kontrole, i to iz raznih razloga, od predizbornih, ili zbog toga što su poslovni ljudi povezani s lokalnim političarima – rezultat takve prakse je da nekolicina osoba financijski profitira na teret većeg dijela građana.

Prvi rezultati protesta

Osim nepotizma u Grčkoj je veliki problem i nekompetentnost državne uprave. Drugim riječima: državne službe rado odgovornost prebacuju jedna na drugu. I svejedno je građanski pokret za zaštitu plaža na Parosu već nakon dva mjeseca mobilizacije uspio ostvariti puno toga. „Ilegalne okupatore plaža će se pozvati na odgovornost“, rekao je nedavno ministar gospodarstva i financija Kostis Hatzidakis. Na omiljenoj plaži Santa Maria na sjeveroistoku Parosa u međuvremenu su uklonjeni suncobrani i ležaljke, tri biznismena su uhapšena i protiv njih je podignuta optužnica. Iz Atene je na otok doputovao jedan državni odvjetnik kako bi na licu mjesta istražio što se tamo događa. Preko društvenih mreža se proširio val solidarnosti. Iz cijele zemlje stiže podrška ljudima koji se zalažu za zaštitu plaža.

A na Parosu su za to vrijeme aktivisti organizirali zabavu na kojoj su proslavili svoj uspjeh. Party je održan na ponovno dostupnoj plaži Santa Maria.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu