20. kolovoza 2018. je petnaestogodišnja švedska curica sjela pred parlament svoje zemlje, tražeći od političara više pažnje za zaštitu svjetske klime. To je bilo simpatično medijima, pa se za tu akciju brzo pročulo daleko izvan granica Švedske. Uz pomoć društvenih mreža ubrzo su učenici diljem svijeta organiziraliprosvjede nazvane Petak za budućnost , tražeći i od svojih vlada drastičnu promjenu politike u zaštiti okoliša.

Greta Thunberg je postala poznata, sastala se sa čitavim nizom državnika i uglednika, od Obame pa do pape Franje. Petkom je tisuće mladih i u gradovima Njemačke izlazilo na ulice skandirajući Wir sind hier, wir sind laut, weil ihr uns die Zukunft klaut (Mi smo tu, mi smo glasni, jer nam vi kradete budućnost), a i angažirani roditelji su imali razumijevanja što im djeca idu na prosvjede umjesto da sjede u školi. Na Globalnom danu prosvjeda za zaštitu klime u rujnu 2019. je zabilježeno 1,4 milijuna sudionika u čitavom svijetu, a knjige Grete Thunberg su se kupovale za poklon mladima, njene izjave su se prenosile na naslovnicama.

Politika se ipak promijenila

U promicanju tog pokreta veliku ulogu su imale i društvene mreže – ali i mediji koji su tim prosvjedima ponekad posvećivali veću pažnju nego što je na njima bilo sudionika već i zbog vlastite angažiranosti u zaštiti klime. Đake nije teško natjerati da izostanu s nastave – upadljivo je bilo i to da je demonstriralo više djevojčica i djevojaka nego dječaka i mladića. Nakon nekog vremena prosvjedi su se počeli osipati.

Ipak, već i zbog pritiska medija došlo je do promjena u politici. Njemačka je odlučila prestati koristiti energiju iz ugljena ranije nego što je prvobitno bilo planiralo i datum je pomaknut na 2030. No na to je utjecao i nalog Ustavnog suda njemačkoj vladi iz 2021. da popravi zakon o zaštiti klime.

A kod Grete su se pojavile kontroverze: i novinari su morali shvatiti kako je malo toga kod nje „spontano“, sve do mjere da bi nekome moglo biti žao što se čini od malodobne djevojčice kojoj je sa 12 godina dijagnosticiran autizam. I neki njeni ekološki poduhvati su se pretvorili u potpun fijasko, kao što je bio njen put na konferenciju o klimi UN-a u New York jedrilicom, jer u ime zaštite klime nije htjela letjeti zrakoplovom. Ispalo je da nije letjela ona, nego šest članova posade jedrilice i to iz raznih dijelova svijeta da bi je prevezli preko Atlantika – koja je tu korist za klimu, ostaje tajna.

„Nemojte mi o klimi!"

I u Njemačkoj su se mnogi lokalni ogranci pokreta Friday for Future ugasili čak i prije restrikcija u doba korone, iako je Pauline Brünger iz ogranka grada Kölna prošlog srpnja za Deutschlandfunk tvrdila da se „još sastaju svaka dva-tri tjedna“ kako bi diskutirali o „aktualnim političkim temama“ i što bi mogli učiniti. Ali čitav pokret, odnosno ono što je ostalo od njega je postao vrlo heterogen.

Naravno, razlozi za slabljenje tog pokreta su kako pojava drugih velikih briga kao što je rat u Ukrajini, tako i radikalizacija prosvjeda u ime zaštite klime. Skupina Posljednja generacija uvijek iznova blokira prometnice u Njemačkoj, oštećuje kulturna dobra, u drugim zemljama ometa velike manifestacije i uvijek iznova ponavlja kako je to nužno da bi se građani „probudili“ i konačno više učinili za zaštitu klime.

Učinak takvih akcija je često suprotan: prema ispitivanju organizacije More in Common još 2021. je 68% upitanih u Njemačkoj načelno podržavalo pokret za zaštitu klime, a danas ta podrška iznosi tek 34%. „I sam pojam 'zaštita klime' je potrošen“, priznaje stručnjak za klimu Mojib Latif za list Neuen Osnabrücker Zeitung. Prosvjedi Posljednje generacije su podjednako „kontraproduktivni“ kao i rasprava o njemačkom zakonu o grijanju. „Kad danas ljudi čuju pojam 'zaštita klime', odmah im u glavi zazvoni alarm“, kaže stručnjak.

Stižu globe

Još uvijek u Njemačkoj ima aktivistica kao što je Luisa Neubauer. Ona se, doduše, distancira od agresivnih akcija Posljednje generacije, ali i kaže kako je „frustrirajuće što razni politički predstavnici sve do danas radije vrijeđaju aktiviste za zaštitu klime i sprječavaju napredak umjesto da priznaju kako je klimatski pokret potreban zato jer oni sami u posljednjem desetljeću nisu obavili svoj posao“.

Zapravo, njemačka politika nije znala kako postupiti s agresivnim akcijama pokreta Posljednja generacija. No to se polako počelo mijenjati: tako su neki političari zatražili proglašavanje ove skupine kriminalnom organizacijom, a prosvjednicima su počeli stizati zahtjevi za naknadu štete koju su počinili u zračnom prometu blokirajući piste aerodroma.

Slično je i sa samom Gretom Thunberg. Ona je sad djevojka od 20 godina i već je završila školu. Prije mjesec dana je dobila odluku o kazni zbog prekršaja počinjenog na prosvjedu za zaštitu klime u naftnoj luci Malmöa. Ona može biti osoba poznata u čitavom svijetu koja se sastajala s predsjednicima i premijerima, ali nije poštovala nalog policije – i to znači novčanu kaznu, čak i za Gretu Thunberg.

Ipak, ona ne želi prestati: 15. rujna ove godine opet poziva na globalni klimatski prosvjed u čitavom svijetu, naravno – to je petak. Kao i ranije, i ovoga puta će kamere i novinari sigurno doći – a vidjet ćemo koliko će biti sudionika.