Haški sud nadležan za tužbu protiv Srbije
18. studenoga 2008![Vukovar, 18.11.1991. godine: vojska JNA i srpski dragovljci protjeruju civile iz tog hrvatskog grada](https://static.dw.com/image/1137065_800.webp)
"Uvjeti za sudsku nadležnost postoje i... odbija se prvi prigovor
Srbije", rekla je predsjednica Suda Rosalyn Higgins na dvosatnom
čitanju obrazloženja odluke u haškoj Palači mira u kojoj je tu odluku
o nadležnosti podržalo 10 sudaca a sedam je bilo protiv. Sud je, kako je objasnila Higgins, utvrdio da su akti koje je donosio Beograd i njegovo ponašanje od 1992. imali značenje prihvaćanja obveza
koje su proizlazile iz međunarodnih ugovora čija je članica i
potpisnica bila bivša zajednička država - SFRJ i tako odbacio prvi
prigovor Beograda.
Odbijena sva tri prigovora Srbije
Hrvatska je u svojoj argumentaciji tvrdila da je odnos Beograda i
UN-a imao 90-ih godina sva obilježja članstva u UN-u, kao i da je SRJ
čitavo vrijeme bila stranka Konvencije o genocidu, slijedom
kontinuiteta iz SFRJ. Srbija je uložila ukupno tri prigovora - da Sud nema nadležnost jer SRJ nije bila članica Konvencije o genocidu do 2001., da je tužba RH nedopuštena jer su se opisani zločini dogodili prije 27. travnja 1992. kada SRJ još nije postojala kao država i kao treće da su zahtjevi iz hrvatske tužbe neosnovani jer su izlazili iz okvira onoga što propisuje Konvencija o genocidu poput zahtjeva za informacijama o nestalim osobama ili povratkom kulturnog blaga.
Sporna pitanja će riješiti tek taj sud
Sud je, nakon što je odbacio prvi prigovor, odbacio i druga dva
prigovora s obrazloženjem da ta pitanja nisu mogla biti predmetom
preliminarnih prigovora već se o njima treba odlučivati tek u okviru
rasprave o suštini tužbe. Najvažniji dio tih prigovora kojim će se Sud
baviti tijekom rasprave o suštini predmeta jest da Srbija nije
odgovorna za događaje prije 27. travnja 1992. jer tada SRJ nije
postojala kao država. Hrvatska je u svojoj argumentaciji, tijekom rasprave o preliminarnim prigovorima održane u svibnju ove godine, tvrdila da je režim Slobodana Miloševića imao sva državna obilježja i prije datuma formalnog proglašenja države 27. travnja 1992. godine i da se radilo o državi u nastajanju. Hrvatski predstavnici najavili su da će na tom stajalištu ustrajati jer vjeruju da mogu dokazati kontinuitet i
uzročno-posljedičnu vezu događaja prije i poslije tog datuma.
Dugi postupak
Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ-om protiv
tadašnje Savezne Republike Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz
1948. o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih na
području Hrvatske od 1991. do 1995. Od najvišeg pravosudnog tijela
Ujedinjenih naroda Hrvatska je zatražila da presudi da je Jugoslavija
počinila genocid u Hrvatskoj i da su građani RH bili žrtve tog
genocida. RH traži tužbom od SRJ da kazni sve počinitelje genocida
koji se nalaze pod njezinom jurisdikcijom, da se dozna istina o
nestalim hrvatskim državljanima, da se vrate kulturna dobra oteta u
tom razdoblju, te da se u najširem smislu nadoknadi šteta RH i
pojedincima.
Tužba Bosne i Hercegovine
Šest godina prije Hrvatske tužbu protiv Beograda podnijela je i Bosna
i Hercegovina. Za tužbu BiH Sud se 2003. proglasio nadležnim, a 24.
veljače prošle godine donio je i presudu u kojoj je utvrdio da su
snage bosanskih Srba pokoljem u Srebrenici počinili genocid, ali da
manjka dokaza kako su te snage djelovale po "uputama" ili pod
"djelotvornim nadzorom" Srbije čime je ta država oslobođena
odgovornosti za genocid.
Rasprava o nadležnosti Suda za tužbu Hrvatske protiv Srbije za
genocid u ratu 1991.-1995. održana je pred Međunarodnim sudom pravde(ICJ) u Haagu u svibnju 2008. godine. Rasprava o suštini hrvatske tužbe održat će se, prema procjenama pravnih timova obje države, tek kroz nekoliko godina.(Hina)