U belgijskom gradiću Leuvenu 500 studenata je u amfiteatru Katoličkog sveučilišta s nestrpljenjem čekalo da im se obrati Jürgen Habermas. Za predavanje slavnog njemačkog filozofa kojem su 83 godine vladalo je toliko zanimanje, da su studenti koji nisu mogli doći do ulaznica cijeli događaj pratili na sveučilišnom dvorištu gdje je postavljen projektor s platnom. „Demokracija, solidarnost i europska kriza“, tako je Habermas naslovio svoje predavanje. U publici je bio i predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy, dakle čovjek koji je odgovoran za koordinaciju mjera protiv krize u EU.

Neophodna solidarnost i kooperativan pristup

Habermas je oštro kritizirao politiku Europske unije rekavši da se ona srozala na razinu tehnokracije koja se prilagođava financijskim tržištima. Međutim, po njegovim riječima, potrebno je razviti nadnacionalnu demokraciju, u kojoj i dalje ima mjesta za nacionalne države, koje bi morale predati nadležnosti iz domene svog suvereniteta. "Ako žele sačuvati monetarnu uniju, više nije dovoljno da se daju krediti kako bi se popravila konkurentnost prezaduženih zemalja, kada se uzmu u obzir njihove strukturne razlike. To nije dovoljno!“, bio je izričit Habermas, dodajući da je nužna solidarnost i kooperativan pristup, koji mora proisteći iz zajedničke političke perspektive. Potom je zatražio demokratizaciju Europske unije kao i demokratsku kontrolu Europskog vijeća, čiji je predsjedatelj Herman van Rompay pažljivo slušao predavanje.

Habermas je zahtijevao sazivanje novog Konventa koji bi predložio novi ugovor za Europsku uniju. Njemački filozof je rekao da ključeve promjene Unije u rukama drži njemačka vlada. Njemačka, po njegovom mišljenju, ima vodeću ulogu u Uniji na osnovi ekonomske snage i brojnosti stanovništva, ali ni u kojem slučaju se ne bi smjela uputiti na samostalan nacionalni put. Ne radi se o „njemačkoj Europi“ već o „Njemačkoj u Europi“, naglasio je njemački filozof.

Nismo se baš u svemu složili, profesore!

Predsjedatelj Europskog vijeća Herman van Rompuy, podsjetio je da je i on sam 1968. počeo studirati filozofiju. Već tada je Habermas bio poznat kao profesor sociologije na Frankfurtskom sveučilištu. Van Rompuy ne krije da izuzetno cijeni njemačkog filozofa, ali je naglasio: "Nismo se baš u svemu složili, profesore. Jer, političari i intelektualci prirodno imaju različite uloge i različitu vrstu odgovornosti."

Habermas je rekao, da ima razumijevanja da Europsko vijeće oklijeva s donošenjem dalekosežne odluke: "Nitko ne odustaje rado od vlastite moći, ali ekonomske činjenice će iznuditi promjenu.“

Herman van Rompuy je u svom kratkom obraćanju proturječio Habermasu, tvrdeći da su brige o iskušenju da neke članice Unije, recimo Njemačka, pođu svojim putem pretjerane. Van Rompuy je naglasio da su sve članice dobro integrirane u Uniju i da je nastao osjećaj zajedništva.

Poslije predavanja u Leuvenu Habermas je odgovarao na pitanja. Jedno od njih se odnosilo na stroge mjere štednje koje zagovara Njemačka zajedno s ostalim solventnim zemljama. "Ja bih bio za više uravnoteženu ekonomsku politiku koja bi obuhvatila i ciljane investicijske programe za regije ili za cijele zemlje. To bi bila protuteža tendenciji, koja se sve više širi, a to je da prilikom oslanjanja na konkurentnost i druge temeljne vrijednosti razlike između zemalja članica postaju sve veće“. Habermas je s osmjehom dodao da on ipak nije političar.

Europska pitanja na referendume

Više demokracije i više solidarnosti u Europi – taj zahtjev se svidio brojnim studentima u Leuvenu. Jedan od njih je Peter Oomsels koji upravo piše doktorski rad s područja menadžmenta državne uprave. On kaže da je na predavanju shvatio da je Europska unija prevalila veliki put, ali da je pred njom još duži put. On smatra da Habermasova kritika govori upravo iz srca mlađih Europljana. "Još uvijek imamo san o europskoj ideji, ali smo razočarani time kako političari trenutno vode Europu.“

Na kraju predavanja Jürgen Habermas je pogledao na ručni sat i ispričao se prisutnima što je opet predavanje ispalo duže nego što je očekivao. To je izazvalo smijeh u amfiteatru. Habermas je poručio političkoj eliti Europske unije: "Vlade su previše plašljive. Europska pitanja se moraju dati ljudima da na referendumima odlučuju o njima.“