Ramush Haradinaj je u razgovoru (koji je pristao voditi na srpskom jeziku) izjavio kako je razgovor Prištine i Beograda napredovao samo do sporazuma u Bruxellesu 2013. godine. „Nakon toga dijalog nije imao pravi sadržaj. Zabrinuti smo, jer to ne treba biti dijalog radi dijaloga, već dijalog kojim bi se postigao napredak u našem društvu, u obje zemlje. Trudio sam se i da kao Vlada Kosova pripremimo platformu za buduću etapu dijaloga. Ta osnova će biti predložena našoj Skupštini gdje će svi imati priliku dati svoj doprinos."

Na pitanje kada će konačno biti formirana Zajednica srpskih općina, Haradinaj je odgovorio: „Mi smo odavno bili spremni to učiniti, na osnovu Ustava Kosova. Dogovor u Bruxellesu nije poštovao Ustav i Ustavni sud Kosova je utvrdio da on ne poštuje duh Ustava." Formiranje zajednice je moguća i prema ustavu Kosova, ali kosovski premijer je objasnio da bi takva asocijacija mogla biti „koordinaciono, ali ne izvršno tijelo".

Kosovski premijer je bio potpuno jasan na pitanje mogućnosti podjela Kosova kakvu otvoreno predlažu i neki političari iz Srbije: „Igra sa granicama je opasna na Balkanu, tko god da se njima igra. Ne vjerujem da su to ozbiljne priče i ne bih htio o tome ikada govoriti pošto znamo što će uslijediti ako se time igramo", rekao je Haradinaj. „Uslijedit će tragedije kojih se još uvijek sjećamo i nije pametno da o tome govorimo. Veoma je opasno."

Dobar odnos sa Srpskom listom

Ramush Haradinaj hvali odnose sa kosovskom Srpskom listom i uvjeren je da Vlada Kosova dobro radi. Na pitanje da li strahuje da bi Srpska lista mogla srušiti njegovu vladu, Haradinaj objašnjava kako uz malu većinu u Skupštini od 61 zastupnika onda i svaka stranka u koaliciji može sruši vladu, ali da ne očekuje da će se to dogoditi. „Svi smo svjesni situacije i stanja na Kosovu kao i onoga što građani očekuju od nas, bilo Albanci kao većina ili druge zajednice. I Srbima je najvažnije da život postane bolji, da vladaju red, mir i sigurnost za sve. To nam je cilj i radimo bez ikakvih smetnji", naveo je on.

Haradinaj je prije zagovarao da i oporba podrži formiranje vojske Kosova i da li to i dalje tako misli. Kosovski premijer je objasnio kako su neka pitanja „nacionalna, a ne samo pitanja vladajuće koalicije". „Što se tiče pitanja vojske, imamo različite stavove. Ali ipak smo tu da razgovaramo i vidimo kakvo je rješenje moguće. Kosovo ima vojsku, ali sad se radi o imenu našu vojske: za sada se to zovu Kosovske sigurnosne snage, a sutra bi se mogli zvati Armija Kosova."

Strah od uhićenja?

Srbija je raspisala međunarodnu tjeralicu za Ramushom Haradinajem, optužujući ga za zločine za vrijeme rata. No na pitanje da li će zbog nje imati problema putovati i kao premijer Kosova, odgovara: „Ja uvijek putujem slobodno, čak i kad su tu prepreke. Dio sam slobode mog naroda, pridonio sam slobodi i osjećam se slobodno. Ako bilo tko ima drugačije mišljenje o tome, ne brinem previše obzirom da znam tko sam i odakle sam."
Novinari DW su pitali Haradinaja i o procesima pred Haškom tribunalu protiv njega gdje je na koncu dva puta oslobođen, ali nakon što su brojni svjedoci povukli svoje izjave. On tu tek upućuje na stav glavnog tužitelja tog suda: „Čitajte stav Bramerza i nemam više komentara na to."

Upitan za zločine počinjene nad Srbima, Romima i drugim ne-Albancima i da li će na Kosovu neko konačno odgovarati za njih, Haradinaj također tek tvrdi:„Za to imamo sudove i odvjetništvo, u pravnoj smo državi i svatko ima svoj mandat za svoj posao. Zakon je zakon, za sve počinitelje i sve žrtve. To ćemo braniti. Ne odabiremo žrtve i počinitelje, nego slijedimo Ustav i zakone."

Kosovski premijer smatra da je u osnovi diskriminacija pokretanje Specijalnog suda za zločine Oslobodilačke vojske Kosova koji počinje sa radom u Hagu „jer se ne traži pravda za sve žrtve nego samo za neke po nacionalnoj selekciji, što nije najbolji put za pravdu". Iako se ranije oštro protivio formiranju takvog suda, sad izjavljuje kako će Kosovo „ispuniti preuzete obaveze" i surađivati sa sudom.

Haradinaj se isto tako nada da će konačno biti riješeno i pitanje određivanja granice sa Crnom Gorom i da građani Kosova više neće morati tražiti vizu za odlazak iz zemlje. Jer još jednom ponavlja: dobrobit građana mu je na prvom mjestu, „razgovaram sa građanima Kosova svaki dan, radim za njih 16 sati dnevno."

Čitav razgovor pogledajte u gornjem videu. Razgovor je dio niza intervjua sa političarima Balkana. Neki od njih, poput onoga sa Bakirom Izetbegovićem i Miloradom Dodikom izazvali su veliku pažnju javnosti ne samo u ovoj regiji.