1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Haradinaj: "Nikada nisam prijetio svjedocima"

8. kolovoza 2019

Ramuš Haradinaj, vršilac dužnosti premijera Kosova, za njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung govori o optužbama za ratne zločine i o svom pojavljivanju pred Specijalnim sudom za Kosovo u Haagu.

Polen Porznan | Kosovos Premierminister Ramush Haradinaj während Westbalkan Gipfeltreffen
Foto: picture-alliance/NurPhoto/B. Zawrzel

Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) donosi kraću biografiju Ramuša Haradinaja kojeg je za taj list intervjuirao Michael Martens, u kojoj se navodi da je on „rođen 1968. godine u Dečanima, u srpskoj autonomnoj pokrajini Kosovo koja je pripadala Jugoslaviji. Nakon formiranja paravojne „Oslobodilačke vojske Kosova" (OVK) sredinom devedesetih, Haradinaj je postao komandant OVK u svom rodnom kraju. Poslije NATO rata na Kosovu 1999., kada su se sve naoružane srpske jedinice morale povući s Kosova, Haradinaj je osnovao stranku „Alijansa za budućnost Kosova" koja je brzo postala glavna politička snaga. Krajem 2004. godine Haradinaj je izabran za šefa vlade Kosova, koje tada bilo pod upravom UN.

Nakon što je u ožujku 2005. Tribunal UN za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji, protiv njega podigao optužnicu, on je odmah podnijeo ostavku kako bi se pojavio na sudu, ali je oslobođen tri godine kasnije. Pošto je postojala sumnja da je bilo masovnog zastrašivanja svjedoka, u Haagu je protiv Haradinaja uslijedio još jedan proces, koji je međutim također okončan oslobađajućom presudom.

Vojnici OVK u svibnju 1999. u području blizu kosovsko-albanske graniceFoto: picture-alliance/dpa/B. Slatensek

Prošlog mjeseca je novoosnovani Specijalni sud za Kosovo, također sa sjedištem u Haagu, Haradinaja ponovo pozvao kao osumnjičenog, ne podižući prethodno optužnicu. Haradinaj, koji je 2017. ponovo izabran za premijera u međuvremenu nezavisnog Kosova, zbog poziva u Haag je, kao i 2005., podnijeo ostavku, ali je još uvek na toj funkciji kao vršilac dužnosti jer nije imenovan njegov nasljednik."

 

U nastavku intervjuja čitamo sljedeće:

„Postoji mišljenje da je Specijalni sud za Kosovo instrument za discipliniranje kosovskih političara koji se ne pridržavaju onoga što nalaže Zapad. Da li se slažete s tim?

S obzirom da sam kao optuženi bio dva puta pred Tribunalom za ratne zločine i oba puta oslobođen optužbe, bilo je veliko iznenađenje što sam ponovo pozvan. Nije tajna da se protivim promjenama granica u regiji, koje podržava i dio međunarodne zajednice. Smatram da je to suviše opasno. Stoga kažem i da će carine od 100 posto na uvoz robe iz Srbije, koju je uvela moja vlada, ostati sve dok Beograd ne prizna nezavisnost Kosova. Naravno, suočavajući se s takvim okolnostima, postoje mnoge teorije i nagađanja kako je došlo do toga da sam sada pozvan.

U svakom slučaju, čini se da Vas je uvođenje kaznenih carina koštalo podrške u Washingtonu, jer predsjednik Donald Trump podržava promjene granica i razmjenu teritorija između Srbije i Kosova.

Bio sam svjestan mogućih posljedica, ali uvijek sam bio iskren prema našim saveznicima u Washingtonu i Europi, govoreći im da promjene granica ugrožavaju stabilnost na Kosovu i u cijeloj regiji. Osim toga, veoma je teško otvoriti naše tržište susjednoj zemlji, koja negira naše postojanje i prijeti nam. Stoga na Kosovu postoji konsenzus da carine ostaju dok ne dođe do priznanja."


Na konstataciju novinara da se na Kosovu priča kako je čak i kosovski predsjednik Hašim Tači bio pozvan u Haag, ali da on to nije objavio u javnosti, Haradinaj kaže da je i on svuda čuo takve tvrdnje, ali da o tome ne može ništa reći. On je takođe rekao da njegova ostavka nema ništa s „koalcijom kojoj ionako prijeti raspad" te da je poziv za dolazan na sud nešto sasvim drugo.

Ramuš Haradinaj za govornicom u kosovskom parlamentuFoto: picture-alliance/dpa/AA/E. Keci

Ostatak intervjua u kojem je riječ o navodnim zastrašanjivama i ubojstvima svjedoka, donosimo u cjelini:

Kao problem ranijih sudskih postupaka protiv Vas važi to da su svjedoci tužilaštva pogibali u nesrećama, bili ubijeni ili su povukli svoje izjave.

Moram Vas ispraviti. Sergeu Brammerzu, glavnom tužitelju Haškog tribunala za ratne zločine, postavljeno je isto pitanje na konferenciji za tisak u Beogradu 2011. On je tada odgovorio da u mom slučaju nije ubijen niti jedan jedini svjedok na listi optužnice ili u programu zaštite svjedoka. Na drugom suđenju protiv mene u Haagu, suci su čak potvrdili da sam naredio da se svjedocima ne prijeti. Naravno, zaštita svjedoka je uvek važno pitanje na Kosovu - ali dokazano je da je pogrešno to povezivati s mojim slučajem. Svatko tko je trebao svedočiti protiv mene na suđenjima, mogao je to i učiniti.

Dakle, Vi ne biste rekli da se Kosovarima koji žele svjedočiti protiv bivših komandanata OVK kod kuće prijeti, te da se oni i njihove porodice izoliraju kao izdajnici?

Neki su možda izolirani, dok drugi hvale njihovu hrabrost. Međutim, bilo je i slučajeva kada su ljudi pokušavali ući u program zaštite svjedoka kako bi imali bolji život u drugoj zemlji. Ponudili su suradnju s tužiteljstvom samo ukoliko budu primljeni u program zaštite svjedoka pod novim identitetom. Oni su otišli ​​toliko daleko da su lagali pred sudom, što su iskusni suci i primijetili. To se ranije često dešavalo.

Dakle, Vi nikada niste prijetili potencijalnim svjedocima, niti je to ikada netko činio u Vaše ime?

Ja to nikada nisam činio, i nikada to nije učinio netko drugi, barem ne uz moje znanje. Bio je jedan svjedok protiv mene koji je poginuo u saobraćajnoj nesreći s pijanim Srbinom u Crnoj Gori. Ali tek nakon njegove smrti se saznalo da se njegovo ime nalazi na spisku svjedoka optužnice protiv mene. Kada su protiv mene podnošene optužbe, svoje poštovanje prema sudovima sam uvijek izražavao podnoseći ostavku na mjesto premijera", rekao je Ramuš Haradinaj na kraju intervjua za Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Priredila: Dijana Rošćić