Za djecu mlađu od dvanaest godina u Njemačkoj još ne postoji službeno odobreno cjepivo protiv koronavirusa. Zato se na djecu mora posebno paziti – sve druge skupine stanovništva mogu se cijepiti. I to se mora paziti sve dok i djeca ne dobiju cjepivo. A to bi se, po mišljenju mnogih stručnjaka, moglo dogoditi već početkom 2022.

No kako izgleda stvarno život u Njemačkoj? Nakon ljetnih raspusta djeca idu ponovno u škole, u pune učionice, s kompletnom nastavom, s punim rizikom – i to bez zaštite, odnosno distance. Za virologinju Jana Schroeder to je diskutabilno: „Pa mi smo u pandemiji", kaže ona u intervjuu za DW o aktualnoj situaciji. „Stvarno je komično praviti se da nema pandemije." Škole samo rade ono što im politika propiše, kaže naša sugovornica. „Nastava uz nazočnost u učionici ima prioritet", rekao je nedavno savezni ministar zdravstva Jens Spahn tijekom jedne TV-debate. On je tada ponovio devizu koju su u proljeće ove godine proklamirali ministri kulture saveznih zemalja u Njemačkoj, a nedavno ju je potvrdila i Svjetska zdravstvena organizacija te Organizacija Ujedinjenih naroda za djecu (Unicef).

Početak nove školske godine

U najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj zemlji Sjeverna Rajna-Vestfalija (Nordrhein-Westfalen, NRW) stopa incidencije među školskom djecom je u prva dva tjedna nakon raspusta eksplodirala – na vrijednosti veće od 700. Ostati kod kuće i ponovno krenuti na online-nastavu? Djeca i roditelji nemaju izbora.

"Političari poput mantre ponavljaju da su škole sigurne, a sad je očito da one baš i nisu tako sigurne", ljuti se Schroeder te napominje: „Pandemija i nastava u učionici ne funkcioniraju tako dobro u kombinaciji. Što je bilo sa svim tim dobrim iskustvima s digitalnom nastavom na daljinu?”

Mišljenja se razlikuju oko razloga većeg broja infekcija: jesu li se djeca međusobno zarazila u školi ili su mnogi koronavirus sa sobom "donijeli” s godišnjeg odmora? Za Schroeder je sve jasno: „I u školama se događaju infekcije." Njezin kolega Christian Drosten, jedan od najpoznatijih virologa u Njemačkoj, je nešto oprezniji: „Tek ćemo u idućim tjednima vidjeti kako će se stvari razvijati”, rekao je za radijsku postaju Deutschlandfunk. Drosten polazi od toga da su brojne infekcije – uvezene.

Popuštanje pravila o karanteni

U školama su i dalje na snazi pojačane higijenske mjere. U tijeku je ugradnja uređaja za ventilaciju zraka ili kupovina filtera – ali u brojnim školama se s tim dobrano kasni. Druga mogućnost za zaštitu djece od infekcije je karantena. U NRW-u je posljednjih dana oko 30 tisuća učenika bilo kod kuće zbog pojave koronavirusa u njihovom razredu.

"Škole se službeno ne zatvara, ali svejedno je puno djece pogođeno tom mjerom”, kritizira predsjednik Udruženja za zaštitu djece Heinz Hilgers. U intervjuu za DW on kaže da se politika s raznim konceptima morala bolje pripremiti na novu školsku godinu.

Broj novih infekcija u školama nakon ljetnog raspusta raste i u Berlinu. Liječnici iz berlinskih okruga berlinskom Senatu su predložili popuštanje pravila o 14-dnevnoj karanteni, a sve s ciljem osiguravanja školskog pogona. Zatvaranje škola, stoji u njihovom internom papiru, prouzročilo je previše duševnih i socijalnih šteta. Upravo to je bio zaključak i brojnih studija provedenih proteklih mjeseci o utjecaju školskog lockdowna.

Umjesto da se kompletne razrede šalje kući, ubuduće bi se trebalo izolirati inficirano dijete, zahtijevaju berlinski liječnici. I dodaju kako se mora prihvatiti i činjenicu da će se dogoditi veći broj infekcija. Necijepljena djeca će se „ionako zaraziti” zbog zaraznije delta-varijante, stoji u tom dokumentu.

I drugi medicinari i znanstvenici otvorenim pismom zahtijevaju „primjereni balans između broja oboljenja koja je moguće spriječiti i broj nastavnih dana koji su propali zbog karantene”. I zbog toga oni traže da se iznova razmisli o pravilima karantene, drugim riječima da se ta pravila – ublaži.

Različita mišljenja

No, prijedlog berlinskih liječnika za sada nije proveden u djelo. Ali je barem inicirao široku društvenu debatu. Obrazovanje je u Njemačkoj u nadležnosti vlasti samih saveznih zemalja, a ne savezne vlade. Po novom Zakonu o zaštiti od infekcija posljednju riječ ima čak lokalna samouprava. A mišljenja oko tog pitanja se znatno razlikuju. „Zaštita zdravlja u ovom trenutku ovisi o tome u kojoj saveznoj zemlji živite”, kritizira Schroeder.

Baden-Württemberg je u potpunosti ukinuo karantenu za ljude s kojima je inficirana osoba bila u kontaktu u školi, i to, kako se kaže, kako bi se spriječilo ograničenja u provođenju nastave. Umjesto toga se, između ostaloga, svaki dan treba raditi test na koronu. Slično je i u Saskoj. I druge savezne zemlje najavljuju da ubuduće žele češće testirati. U Bremenu i Brandenburgu se ne mora nositi masku na nastavi. U Hessenu djeca mogu prekinuti karantenu već nakon dva dana, odnosno vratiti se u školu – ali samo nakon negativnog testa.

Nova školska godina doduše još nije počela u svim saveznim zemljama. Ali virologinja Schroeder upozorava da studije pokazuju da 1-2% inficirane djece završi u bolnici: "A kod devet milijuna djece u Njemačkoj mlađe od 12 godina, to znači 90.000-180.000 slučajeva.”

Uz sve to i dalje je prisutna velika nepoznanica zvana Long-Covid, odnosno druge kasne posljedice infekcije, kaže naša sugovornica: "Ne isplati se dobiti tu bolest, mi jednostavno još uvijek znamo premalo o njoj.” Situacija u SAD-u za nju je opomena. Tamo je broj hospitalizirane djece zaražene koronavirusom velik kao nikada do sada.

Na teret djece?

U Njemačkoj se vodi diskusija oko toga treba li ustvari pustiti virus da se slobodno širi među djecom, odnosno u društvu.  Ali ta strategija ima i puno kritičara. Virolog Drosten kaže da „se to ni u kom slučaju ne smije napraviti". Hilgers dodaje da je „cinično" nadati se da će na taj način djeca „apsolvirati" koronavirus: „Jer će na taj način veći broj djece ozbiljnije oboljeti."

Hilgers se sa svojim udruženjem već godinama bori za bolju percepciju djece u društvu – pa i sada: „Mi odrasli si redovito dozvoljavamo brojne ugodne 'slobode'. Putujemo, idemo na stadion, feštamo. A oni koji zbog toga pate, to su djeca." Za njega cijela priča oko povratka prava na slobodu ima više veze „s hedonizmom nego s liberalizmom".

"Ne mislim da možemo pustiti da se sad širi val na račun onih koji su se godinu i pol dana ograničavali i tako štitili starije", kaže Schroeder. Naravno da je ispravno tijekom neke pandemije u jednom trenutku reći: „Ok, sad je dosta”. „Ali ne u trenutku kad je ljudima dosta pandemije nego tek onda kada se bude moglo cijepiti i djecu.”

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu