Prošle godine je u Njemačkoj registriran 321 slučaj sumnje na sabotažu, navodi se u povjerljivom izvješću o stanju sigurnosti Saveznog kriminalističkog ureda (BKA) koje je dostupno javnim servisima NDR-u i WDR-u te listu Süddeutscher Zeitung (SZ). Već u prvim tjednima nove godine BKA je ponovno zabilježio više navodnih činova sabotaže.

Tako se navodi da su 7. siječnja nepoznate osobe provalile u transformatorsku stanicu u Wuppertalu. Ulazna vrata bila su razvaljena, a kasnije je pronađena torba s alatom. Dan kasnije policija je u bavarskom Starnbergu evidentirala pokušaj provale u postrojenje za proizvodnju električne energije pomoću vjetra. U Oberhausenu su 9. siječnja nestala dva radijska uređaja Deutsche Bahna, pomoću kojih bi se mogla prisluškivati radio-veza za ranžiranje teretnog prometa.

Nekoliko dana kasnije u Essenu je iskočila iz tračnica lokomotiva teretnog vlaka natovarena klorom, formaldehidom i nitrobenzenom. Na tračnicama su bile postavljene metalne kopče. Tom je dionicom te večeri zapravo trebao prometovati transport sa streljivom i opremom za američku vojsku – no on je bio preusmjeren.

Najviše slučajeva u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji i Donjoj Saskoj

U listopadu prošle godine uspostavljeno je središte za prikupljanje informacija pod nazivom „Zeitenwende“. Ondje BKA od tada sustavno evidentira moguća djela sabotaže i pokušaje izviđanja. NDR, WDR i SZ imaju uvid u izvješće „Zeitenwende“. Iz povjerljivog dokumenta proizlazi da je policija 2025. godine na razini cijele zemlje registrirala ukupno 321 slučaj sumnje na sabotažu. U dokumentu se nalazi i popis po saveznim pokrajinama.

U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (88) i Donjoj Saskoj (51) zabilježeno je najviše slučajeva, a slijede Bavarska (30), Saska (30), Hessen (21), Baden-Württemberg (19), Porajnje-Falačka (18), Berlin (14), Brandenburg (11), Bremen (8), Saska-Anhalt (7), Hamburg (6), Mecklenburg-Zapadno Pomorje (6), Saarland (4), Schleswig-Holstein (4) i Tiringija (3).

BKA evidentira događaje u kategorijama „željeznički objekti/tračnice“, „Bundeswehr“ (njemačka vojska), „elektrana/tvrtka nafta/plin/ugljen“, „policija“, „radijski stup/relejna stanica“, „transformatorska stanica/električni stup/vod“, „vodovod/opskrba vodom“, „zračna luka/zračni promet“, „ostala tijela/vlasti“ i „ostala infrastruktura“.

Navodni preleti dronova

BKA također evidentira i prelete dronova, pri čemu se u nekim slučajevima navodno radi o izviđanju. Prema dokumentu, vlastima je prošle godine prijavljeno 1.289 takvih slučajeva s ukupno 2.310 preleta dronova – jer je u pojedinim slučajevima viđeno više letjelica istodobno.

Prema dokumentu, posada broda Savezne policije Bayreuth u noći na 11. siječnja promatrala je više crveno-zeleno trepćućih objekata na noćnom nebu iznad Baltičkog mora. Dva od navodnih dronova navodno su neko vrijeme letjela iznad otoka Fehmarn. U to se vrijeme u blizini nalazio tanker s naftom koji je, dolazeći iz Rusije, plovio prema zapadu.

Sigurnosne službe polaze od toga da bi iza nekih od tih događaja mogle stajati ruske obavještajne službe. Prema procjeni, među ostalim i Ureda za zaštitu ustavnog poretka, njihove su mete prije svega vojne ustanove i kritična infrastruktura poput opskrbe energijom ili prometnih sustava.

Regrutiranje „jednokratnih agenata"

Ruske obavještajne službe već neko vrijeme regrutiraju takozvane „jednokratne agente“. Time se ne misli na profesionalne špijune, već na osobe koje se najčešće kontaktiraju putem interneta. One bi, uz novčanu naknadu, primjerice trebale izviđati vojne transporte i izvršavati sabotaže. Takve osobe su posljednjih godina uhićene u više europskih zemalja, pa i u Njemačkoj. Rusija je u prošlosti uvijek nijekala umiješanost u takve akcije.

Kako bi se bolje pripremilo za otkrivanje takvih akcija, Savezno ministarstvo unutarnjih poslova namjerava uskoro u Saveznom uredu za zaštitu ustavnog poretka (BfV) uspostaviti obrambeni centar protiv takozvanih hibridnih prijetnji. To bi bilo slično Zajedničkom centru za borbu protiv terorizma (GTAZ) u Berlinu, koji se već desetljećima bavi islamističkim terorizmom.

U budućnosti se želi brže evidentirati i analizirati moguću špijunažu i sabotažu te brže reagirati na događaje. Od listopada 2025. u BfV-u u Kölnu se svake srijede sastaje skupina predstavnika sigurnosnih tijela savezne i pokrajinskih razina radi razmjene informacija o slučajevima sumnje na sabotažu.

Mnogo slučajeva od početka rata

Osobito od početka ruskog agresorskog rata učestalost navodnih sabotaža u Njemačkoj znatno se povećala. U međuvremenu istražitelji bilježe i određene uspjehe: u Poljskoj je optuženo više osoba jer su navodno po nalogu Rusije sakrivale zapaljive naprave u zračni teret – u Leipzigu je zbog toga umalo došlo do katastrofe. U Münchenu su trojica muškaraca osuđena jer su za rusku obavještajnu službu izviđala željezničke pruge radi mogućih napada na vojne transporte.

Ovoga tjedna Glavno državno odvjetništvo u Hamburgu dalo je uhititi jednog Rumunja i jednog Grka. Njih se sumnjiči da su prošle godine pokušali oštetiti više ratnih brodova na brodogradilištu u hamburškoj luci. Među ostalim, tereti ih se da su blokirali važne sustave. Navodno je i nekoliko kilograma abrazivnog pijeska ubačeno u blok motora korvete Emden. Do sudske presude vrijedi presumpcija nevinosti.

U nekima od najspektakularnijih slučajeva, u kojima istražitelji i dalje polaze od sabotaže, počinitelji ipak nisu identificirani. Tako je netko na jednom ratnom brodu mornarice presjekao kabelske snopove, a u drugom je slučaju očito namjerno otpadno ulje ubačeno u sustav pitke vode broda. U oba su slučaja državna odvjetništva obustavila postupke.

Nije svaka sumnja bila opravdana

U drugim se slučajevima u međuvremenu pokazalo da nije svaka uzbuna nužno bila opravdana. Pozornost javnosti, primjerice, izazvala su opažanja dronova iznad industrijskog parka u Brunsbüttelu u Schleswig-Holsteinu – no istraga nije uspjela razjasniti što se točno dogodilo. Do danas je ostalo nejasno jesu li doista iznad područja kružili neuobičajeno veliki, možda čak i vojni izviđački dronovi. Ponekad se takve dojave pokažu kao pogrešne percepcije.

Moguće je da je tako bilo i u Kölnu. Prvi put u ljeto 2024. mediji su izvijestili o rupama u ogradi vojarne Bundeswehra. Govorilo se da bi ondje mogla biti ugrožena opskrba vodom. No prema državnom odvjetništvu zasad nema „smjerova istrage koji obećavaju uspjeh“. Ne može se isključiti ni manje spektakularna pozadina: primjerice, da su rupe u ogradi nastale tijekom uobičajenih radova na održavanju zelenih površina.