Već je i Augustu Kubizeku, Hitlerovom prijatelju iz mladosti, upala u oči ova opčinjenost knjigama: "Knjige, knjige i samo knjige, to je bio njegov svijet". Obilato štivo nadopunjavalo je Hitlerov nedostatak studija i pomoglo mu je, kako vjeruju povjesničari, u kasnijem proboju u minhensko visoko društvo a time i politički proboj. Jer siromašnom studentu iz austrijske provincije s nedovršenom gimnazijom nije preostalo ništa drugo nego nadoknaditi nikad stečenu naobrazbu autodidaktičkom strašću za čitanjem.

Strastveni čitatelj

Tijekom godina Hitler je stvorio i zavidnu knjižnicu koja je u jednom trenutku, kako se procjenjuje, brojala više od 16.000 naslova. Samo jedan manji dio, oko 3.000 svezaka, američki vojnici otkrili su u jednom rudniku soli nedaleko Hitlerove ljetne rezidencije u Obersalzbergu. Od toga je oko 1.200 knjiga završilo u knjižnici američkog Kongresa u Washingtonu. Tamo ih je proučio povjesničar i novinar Timothy W. Ryback a rezultat njegovog rada objavljen je nedavno u knjizi "Hitlerove knjige-Hitlerova razmišljanja". Rybacka su najviše zanimale pismene ostavštine stravstvenog čitatelja Hitlera, njegove zabilješke na marginama i njegove opaske. Pritom je došao do zanimljivih otkrića. Iako se i dosada znalo koji su to autori utjecali na Hitlerov patološki antisemitizam, Rybackova istraživanja donijela su na svjetlo dana i nekoliko novih naslova.

"Najdražem Führeru"

Tako je djelo američkog pravnika i jednog od najjačih pobornika socijaldarvnističkih teorija Madisona Granta "Propast velike rase", u kojem se zastupa teza potrebe istrebljenja "nižih" rasa kako bi ih se nadomjestilo "nordijskim rasama", do posljednjeg slobodnog mjesta ispunjeno oduševljenim opaskama mladog Hitlera koji je nakon toga Grantu slao i oduševljana pisma. Slično bogato "opremljeni" Hitlerovim opaskama i bilješkama su i "Njemački spisi", standardno djelo antisemitskog teoretičara Paula de Lagardea koji se između ostalog zalagao i za novo njemačko carstvo "Germania" koje je trebalo sezati do obala Jadrana. Ryback je među preostalim knjigama iz Hiterove literarne riznice pronašao i mnoge zanimljive poklone koji se posebice gomilaju od Hitlerovog dolaka na vlast 1933. i među kojima se nalaze posvete mnogih koji kasnije nisu htjeli ni čuti da su bili Hitlerovi obožavatelji. Tako poznata redateljica Leni Riefenstahl poklonjenu zbirku njemačkog filozofa Johanna Gottlieba Fichtea posvjećuje "najdražem Führeru u znak najdubljeg poštovanja".

Autor: Die Zeit/N.Kreizer

Odg. ur.: Snježana Kobešćak