Za vrijeme prijateljske utakmice njemačke nogometne reprezentacije protiv Norveške, sinoć (11.2.) na internetskoj je stranica bundesligaša Schalkea objavljena „hitna vijest“ o tome kako je Kevin Kuranyi dobio dozvolu da može napustiti „modre“ iz Gelsenkirchena. Na službenoj stranici kluba www.schalke04.de u par redaka je objašnjeno kako napadač nezadovoljan svojim statusom u klubu smije potražiti novog poslodavca. Odgovorne osobe u Schalkeu su reagirale brzo, ali ne dovoljno brzo. Vijest se u roku od samo par minuta proširila Njemačkom. Schalke je odmah “skinuo” stranicu s weba i kasnije demantirao lažnu vijest, koja je uzgred bila puna grešaka i nije odavala dojam da je autor pretjerano pismena osoba. Policija u Gelsenkirchenu za sada još ne zna tko je odgovoran za kazneno djelo, za koje je njemačkim zakonima predviđena kazna zatvora do dvije godine ili novčana kazna.

Schalke nije jedini klub koji je bio žrtva hakerskog napada. Nepoznate osobe su prije dvije godine neovlašteno “ušle” u računalni sustav njemačkog drugoligaša Aachena, tamo pronašli zanimljivu novost i njemačkim medijima poslale vijest kako će klub angažirati novog trenera, Guida Buchwalda – klub je tu vijest namjeravao objaviti tek dan kasnije. Počinitelj/i nikada nisu pronađeni.

Duga lista hakerskih žrtava

Prije desetak dana hakeri su “srušili” i web stranicu švicarskog prvoligaša FC Züricha. Kako se za sada pretpostavlja za napad su krivi fanovi Basela, koji su na tu internetsku stranicu instalirali uvredljive parole. Hakeri su manipulirali i web stranicu Brazilskog olimpijskog odbora – i to baš za vrijeme Olimpijade u Pekingu. Nezadovoljni hakeri su na stranici kritizirali nastup brazilske nogometne reprezentacije.

Lista žrtava hakera posljednjih godina je prilično duga. Na njoj se nalazi i ime njemačkog ministra unutarnjih poslova Wolfganga Schäublea, ali i Baracka Obame i Johna McCaina. Hakeri koji su operirali izvan SAD-a su špijunirali baze podataka dvojice predsjedničkih kandidata. U kolovozu 2007. jedan je Šveđanin objavio e-mail adrese i šifre brojnih zaposlenika raznih vlada, međunarodnih organizacija i veleposlanstava. Na taj je način htio, kako je kasnije priznao, upozoriti na sigurnosne probleme na webu. A da su ti problemi očito veliki potvrđuje i napad hakera iz redova kineske vojske na računalni sustav američkog ministarstva obrane. Jedan od hakerskih napada koji su dobili najviše medijske pozornosti dogodio se u listopadu 2006.: islamisti su tada napali internetsku stranicu Vatikana zbog spornih izjava pape Benedikta XVI. o islamu.(sid/dpa/sma)