On od topline pravi hladnoću. Julia Römers ima hladnjak koji ne treba električnu struju. On radi na toplu vodu i zrnca silicijevog dioksida. Inženjerka iz Berlina je za rashladni sustav iskoristila isparavanje vode i adsorpciju te tako stvorila robustan hladnjak za područja koja nemaju priključak na električnu struju, a na kojima se lako može zagrijati vodu uz pomoć sunca. U zemljama u razvoju tako je moguće, primjerice, čuvati cjepiva. "Danas se pokvari i do 75 posto cjepiva", kaže poduzetnica Römers koja svoj proizvod predstavlja na susretu Borderstep Impact Forum. Njezina tvrtka Coolar surađuje s organizacijom Liječnici bez granica.

U Njemačkoj se svake godine osnuje oko 21.000 poduzeća kao što je Coolar, a koja se naziva "zelenim". Nude proizvode i usluge na području obnovljivih izvora energije, boljeg iskorištavanja resursa, elektro-mobilnosti ili recikliranja. Dok ukupan broj osnivanja novih poduzeća u Njemačkoj opada, "zelenih" novih poduzeća je za 29 posto više, objavio je neovisni Institut Borderstep za inovaciju i održiv razvoj.

Strpljivi financijeri

Stručnjaci smatraju da bi takvih poduzeća moglo biti još više, kad bi ih se više i ciljano podupiralo. Kompleksna i često potpuno nova tehnologija, dugo vrijeme razvitka proizvoda, strogi zakonski propisi, potreba za velikom količinom novca za strojeve, laboratorije i pokusne pogone odvraćaju investitore. Heliathek je proizvođač organskih solarnih folija. Njemu je trebalo 46 milijuna eura i deset godina da perfekcionira svoj postupak proizvodnje. A rijetki investitori su spremni ići u takav rizik i rijetki imaju toliko strpljenja. Oni radije investiraju u digitalne start-upove koji trebaju samo nekoliko severa i koji brzo rastu.

Osnivači "zelenih" poduzeća često žele riješiti neki društveni problem, imaju dobre kontakte s nevladinim organizacijama, ali ne znaju puno o upravljanju poduzećem, kaže Linda Bergset iz Instituta Borderstep. "To otežava pristup investitorima i komunikaciju s njima." S druge strane raste zanimanje za održive investicije. Ali, samo desetina tako investiranog novca završava u novim poduzećima. Bergset predlaže osnivanje foruma na kojima bi se susretali mladi osnivači poduzeća i investitori, koji dijele iste vrijednosti. To bi bilo moguće i preko online-platformi. Ali, ova znanstvenica smatra da bi za to obje strane trebale naučiti neke nove stvari. Investitori bi trebali bolje upoznati posebnosti "zelenih" start-upova, dok bi se start-upovi trebali više pozabaviti financijskim planiranjem.

Kriteriji za javne potpore

Još jedna ideja je pridobivanje etabliranih poduzetnika da djeluju kao "business angels", da pomažu novcem, znanjem i kontaktima. Sve veću ulogu igra i crowdinvesting. Na takav način se skupi i po nekoliko desetaka tisuća eura za tvrtke koje unapređuju obnovljive izvore energije. Neke platforme kao Econeers ili Bettervest specijalizirale su se za ekološke projekte.

Neki start-upovi svjesno žele polaganije rasti i prihvaćaju i manje rendite. Prejak rast bi mogao voditi kompromisima u nabavljanju sirovina, izdvajanju radnih procesa ili izlasku na nova tržišta. "Zeleni" poduzetnici ne žele samo zarađivati, nego i poslovati štiteći jače okoliš, kaže Bergset, dodajući da i zato investitori trebaju više vremena. Zato smatra da bi dobro došle državne potpore takvim poduzećima.

Jer, u Njemačkoj postoje razne mogućnosti javne potpore, od općina do Europske unije. Voditelj Instituta Borderstep Klaus Fichter smatra, međutim, da bi kriterije trebalo drukčije postaviti. Mladi poduzetnici trebaju stvoriti radna mjesta i biti konkurentni i to je u redu, kaže on. Ali, uvjet bi trebao biti i održivost, smatra Fichter.

Svi za čuvanje okoliša

Dirk Maas iz regionalnog natjecanja za potporu start-upovima Businessplan Berlin-Brandenburg kaže da bi svatko trebao doprinositi čuvanju okoliša, bio on "kemijski div ili vlasnik kioska". Propisi ovog natjecanja obuhvaćaju kriterij održivosti. I to vrijedi za sve koji žele potporu. Bilo je pobjednika natjecanja koji su se bavili optimiranjem kemijskih procesa, zatim trgovina s robom koja nije zapakirana, ponuđač mode od veganskih materijala - kao i tvrtka Coolar s početka ove priče.